|
| slika = Rio Bidasoa.jpg
| slika_opis =
| Duljina =66 <ref name="IngebaBid2"> http://www.ingeba.org/argazkia/rios/bidasoa.htm </ref>
| Nadmorska visina izvora = 710
| Nadmorska visina ušća = 0
==Tok rijeke i pritoci==
Bidasoa protječe većim dijelom od svojih 66 km duljine preko teritorija [[Navara|Navare]], osim posljednjih 10 km, gdje čini pridonu granicu između Francuske i Španjolske, kao i granicu između baskijskih pokrajina [[Gipuskoa|Gipuskoe]] i [[Lapurdija|Lapurdije]]. U skladu s raspodjelom duljine rijeke, većina njenog slijeva leži na području Navare (684 km<sup>2</sup>). Bazen ima 105 stalnih potoka i rijeka što tvore duljinu 497 km, područje se natopljena kiša redovito. Navarski dio slijeva (ruralni krajolika) nastanjuje 22.000 stanovnika. 70% stanovništva onrađuje otpadne vode prije izlijevanja u rijeku.
Glavni pritoci Bidasoe su manje rijeke Zeberia (dužina 10,80 km), Ezkurra (20,90 km), Latsa (11,10 km) i Endara (9,90 km). Osim toga, ddruge male rijeke i potoci putem hrane Bidasou.
==Ribarstvo i ekologija==
Navarski dio rijeke je omiljeno odredište za ribolovne entuzijaste, jer rijeku nastanjuje nekoliko autohtonih vrsta riba, npr. jegulja (''Anguilla Anguilla''), losos (''Salmo palar''), pastrva (''Salmo trutta''), peš (''Cottus gobio''), Barbatula barbatula, Phoxinus phoxinus, krkuša (''Gobio lozanoi''), morska zmijuljica (''Petromyzon Marinus''), ''Alosa alosa'', [[iverak]] (Platichthys flesus) i [[Cipal putnik|cipla]] (''Chelon labrosus''), od kojih su neke proglašene ugroženima vrstama i vrlo zanimljive (posebno peš i losos). <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ingurumena.ejgv.euskadi.eus/r49-564/es/contenidos/informacion/red_2005_rios/es_rios2005/adjuntos/2005_015_BIDASOA.pdf |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20161221232828/http://www.ingurumena.ejgv.euskadi.eus/r49-564/es/contenidos/informacion/red_2005_rios/es_rios2005/adjuntos/2005_015_BIDASOA.pdf |archive-date=21. prosinca 2016. |access-date=9. listopada 2015. }}</ref> Štoviše, vrsta iz Ebra, tj ''Chondrostoma miegii'', uvedena je u zadnjih 30-40 godina na donjem traktu Bidasoe, nakon čega se polako širila uzvodno.
Kao rezultat toga, pretjerani izlov ribe postao je veliki problem za faunu rijeke, s posebnim pritiskom na losose koji se mrijeste seleći se uzvodno. Oni ne stižu do cilja i umiru prije mriještenja, bilo kao plijen ribarskih mamaca ili nesposobnost svladavanja hidroelektrana (128 na cijelom toku ) i 114 povezanih brana.
==Vanjske poveznice==
|
