Bestežinsko stanje: razlika između inačica

m
RpA: WP:NI, WP:HRV
(Gramatika i pravopis)
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
 
[[datoteka:Newton Cannon.svg|mini|300px|desno|'''Newtonova zamišljena topovska kugla''': ako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s brzinom manjom od [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] (''v<sub>k</sub>'' = 7,9 km/s) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]] (''v<sub>o</sub>'' = 11,2 km/s) ona bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E i napustila bi Zemlju.]]
 
'''Bestežinsko stanje''' je stanje [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]] na koje prividno ne djeluje [[sila teže]] ([[gravitacija]]). U takvu se stanju nalaze [[astronaut]]i i svi predmeti u [[Svemirske letjelice|svemirskoj letjelici]] za vrijeme leta oko [[Zemlja|Zemlje]] takozvanom [[Orbitalna brzina|prvom kozmičkom brzinom]] ili 7,91 [[metar|km]]/[[sekunda|s]]. Zbog djelovanja [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]] poništava se djelovanje Zemljine gravitacije, pa u svemirskoj letjelici tijela i predmeti nemaju [[težina|težinu]], već lebde u prostoru bez obzira na svoju [[masa|masu]] (na primjer zrnce prašine, kap vode, čovjek). Posljedica je takvih [[Nebeska mehanika|mehaničkih]] učinaka da, na primjer, [[tekućine]] ne istječu iz svojih spremnika ([[rezervoar]]a), što uzrokuje znatne teškoće u vezi sa smještanjem [[Raketa|raketnoga]] goriva i napajanjem raketnih sustava za ispravak (korekturu) staze ([[Putanja|putanje]]). Dosadašnji višemjesečni letovi astronauta pokazali su da bestežinsko stanje u pogledu [[fiziologija|fizioloških]] i bioloških učinaka nije nepremostiva teškoća i da se sustavnim treningom živi organizmi mogu osposobiti da i duže vrijeme izdrže to fiziološki neprirodno stanje. Dosad je najduže u bestežinskom stanju neprekidno boravio ruski astronaut i liječnik Valerij Poljakov, koji je u [[Mir (svemirska postaja)|orbitalnoj postaji Mir]] ostvario misiju u trajanju 437 dana, 17 sati i 58 minuta (od 8. siječnja 1994. do 20. ožujka 1995). Tijekom dvaju letova Poljakov je proveo u svemiru ukupno 678 dana, 16 sati i 58 minuta. <ref> '''bestežinsko stanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7284] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
 
== Kruženje satelita ==
{{glavni|Orbitalna brzina}}
 
[[Isaac Newton]] je shvatio da je [[kružno gibanje]] sastavljeno od dviju komponenti, od gibanja [[Jednoliko pravocrtno gibanje|stalnom brzinom po pravcu]] i od [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanog gibanja]] sa smjerom prema središtu kruženja. Kad ne bi bilo [[gravitacija|privlačenja]], tijelo bi jednolikom brzinom ''v<sub>k</sub>'' odmicalo po pravcu i za vrijeme ''t'' prešlo put ''v<sub>k</sub>∙t''. No istodobno, zbog gravitacijskog privlačenja, tijelo pada prema centru i u tom padu, u vrijeme ''t'', prevali put ''gt<sup>2</sup>/2''. Ako tijelo ipak ostaje na [[kružnica|kružnici]], mora biti da ono u vrijeme ''t'' za toliko odmakne od kružnice za koliko ujedno i padne na kružnicu! Taj proces prisutan je na svakom mjestu kružnice, na svakom ma kako malom odsječku puta. Ako bi brzina gibanja ''v'' bila manja od [[Orbitalna brzina|brzine kruženja]] ''v<sub>k</sub>'', to tijelo bi zbog slobodnog pada prišlo centru Zemlje više nego što bi se u jednolikom gibanju po pravcu od nje odmaknulo, pa bi tako prelazilo s kružnice većeg [[polumjer]]a na kružnicu manjeg polumjera, te bi u spirali napokon palo na Zemlju. <ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref>
 
Prisilimo li neko tijelo da se na vrtuljku giba brzinom ''v'', tada ono u smjeru prema centru ima ubrzanje ''g'' ([[Centrifugalna i centripetalna sila|centripetalno ubrzanje]]). Između brzine gibanja ''v'' po kružnoj stazi polumjera ''r'' i centripetalne akceleracije ''g'' postoji veza:
::<math>v = v_k = \sqrt{\frac{GM}{r}} </math>
 
Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10<sup>24</sup> [[kilogram|kg]]) '''brzina kruženja''' ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina naziva i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Na svakoj drugoj razini iznad površine Zemlje brzina kruženja ima drugu vrijednost. <ref> '''kozmička brzina''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33595] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Izvori ==
131.575

uređivanja