Inačica od 4. kolovoza 2021. u 13:51 uredi Mislavus (razgovor \| doprinosi) 45 edits mNema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 2. siječnja 2022. u 22:42 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 207.165 edits RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 20: '''Benediktinski red''' je najstariji crkveni red na [[Zapad]]u. Iznjedrila ga je najranija monaška tradicija prvih stoljeća [[Crkva\|Crkve]], a utemeljio ga je sv. Benedikt oko [[529.]] godine u [[Montecassino\|Montecassinu]], pod geslom "[[Ora et labora]]" (Moli i radi). Sveci, blaženici i sluge božje iz njihovih redova: [[Sveti Benedikt\|sv. Benedikt]], sv. Skolastika, [[Sveti Ivan Trogirski]]. Benediktinci nisu pridonijeli samo [[Vjera\|vjeri]], nego i [[Ekonomija\|ekonomiji]] i [[Obrazovanje\|obrazovanju]]. Otvorili su puno učilišta. Ponekad se razdoblje od 6.- – 16. stoljeća zove i "benediktinska stoljeća"{{nedostaju izvori}}. == Benediktinci u Hrvatskoj == Već po doseljenju [[Hrvat]]a u novu domovinu oni dolaze u dodir s benediktincima. Benediktinac opat Martin dolazi u naše krajeve da tu skuplja moći [[Kršćanstvo\|kršćanskih]] [[~~Mučenik\|mučenika~~mučenik]]a. Ubrzo nakon njega dolaze i drugi benediktinci i na ovim prostorima počinju osnivati svoje [[samostan]]e, kako u primorskom tako i u kontinentalnom dijelu današnje [[Hrvatska\|Hrvatske]]. Kao ljudi pismenosti i [[kultura\|kulture]] uživali su ovi monasi i njihovi [[~~Samostan\|samostani~~samostan]]i velik ugled kod hrvatskih [[~~Knez\|knezova~~knez]]ova i [[~~Kralj\|kraljeva~~kralj]]eva. I tijekom cijele naše [[povijest]]i oni su odigrali vrlo važnu ulogu u odgajanju naroda na vjerskom i kulturnom polju (poznata "[[Bašćanska ploča]]" iz [[Crkva sv. Lucije na Krku\|samostana sv. Lucije]] kod [[Baška\|Baške]] na [[Krk]]u). No zbog raznih razloga mnogi su njihovi samostani s vremenom bili napušteni, a konačni udarac zadala im je [[Napoleon]]ova okupacija hrvatskih krajeva kada su svi samostani zatvoreni, a benediktinci protjerani. == Benediktinke u Hrvatskoj == Redak 30: Samostana sestara benediktinki ima u nas u sljedećim mjestima: [[Krk]], [[Cres]], [[Rab]], [[Pag]], [[Benediktinski samostan sv. Marije\|Zadar]], [[Trogir]], [[Šibenik]], [[Hvar]]. U Hrvata se benediktinci javljaju i u [[Bačka\|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija\|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije kod [[Monoštor~~\|Monoštora~~]]a, [[Gornji Adorjan\|Gornjeg]] i [[Donji Adorjan\|Donjeg Adorjana]], [[Martonoš]]a, [[Derža\|Derži]] (vjeruje se da je to kod [[Bač]]a) i [[Senta\|Senti]].<ref name="Zvonik">Stjepan Beretić, [http://www.zvonik.rs/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke, pristupljeno 29. siječnja 2016.</ref>. == Samostani == Redak 36: Danas u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] postoji samo jedan [[samostan]] benediktinaca - [[Samostan sv. Kuzme i Damjana]] ili Ćokovac na otoku [[Pašman]]u, blizu mjesta [[Tkon]]a. [[Dubrovačka biskupija]] u novije vrijeme želi obnoviti benediktinski monaški život u drevnom [[Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu\|samostanu Sv. Marije]] na [[Otočić Sveta Marija\|otočiću]] [[Veliko jezero (Mljet)\|Velikog jezera]] na [[Mljet]]u. U [[Mađarska\|Mađarskoj]] je poznat samostan u [[Pannonhalma\|Pannonhalmi]], kojeg se na latinskom zvalo "''Sveta gora Mađarske''".<ref name="Zvonik"/>. Nekada su u Hrvatskoj bili i samostani u [[Osor]]u (sv. Petra), [[Split]]u (sv. Marije) i na otočiću [[Košljun]]u (Navještenja Marijina) u [[Puntarska draga\|Puntarskoj dragi]]. Jedan od prvih samostana bio je [[Benediktinski samostan u Vrani\|benediktinski samostan sv. Grgura]] u [[Vrana (Pakoštane)\|Vrani]], kojeg je vjerojatno osnovao kralj [[Dmitar Zvonimir\|Zvonimir]] u [[11. stoljeće\|11. stoljeću]]. Prilikom svoje [[Krunidba\|krunidbe]], [[Zvonimir]] ga daruje papi [[Grgur VII.\|Grguru VII]]. Prema narodnoj predaji, vranske benediktince pomorila je kuga te je papa samostan u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] darovao [[templari]]ma.

Benediktinci: razlika između inačica