Belasica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak koordinata
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 17:
 
'''Belasica''' ([[makedonski]] i [[bugarski]]: ''Беласица'', [[grčki]]: Μπέλες / ''Beles'' ili Κερκίνη / Kerkini, ''antički naziv planine'') је planina na tromeđi, između [[Makedonija|Republike Mekedonije]], [[Grčka|Grčke]] i [[Bugarska|Bugarske]].
U [[Grčka|Grčkoj]] se nalazi 45% površine planine, u [[Makedonija|Makedoniji]] 35% a u [[Bugarska|Bugarskoj]] 20%.
Ova planina je povijesno poznata po tome, što se na njoj odigrala bitka između [[bizant|bizanskog]] cara [[Bazilije II.|Bazilija II]] i makedonskog ( ili bugarskog) cara [[Samuilo|Samuila]] - [[1014.]] godine, u kojoj je pobijedio [[Bazilije II.|Bazilije II]]. Nakon te bitke prestala je postojati [[Samuilovo carstvo|Samulova država]].
 
==Zemljopisne karakteristike==
 
Ovaj planinski masiv dug je oko 63 kilometara, i širok između 7 do 9 kilometara. Proteže se u smjeru istok - zapad, na zapadu granica mu je rijeka [[Vardar]], sas istoka je to rijeka [[Struma]], na sjeveru je to [[Strumica|Strumička]] kotlina, a na jugu kotlina [[Dojransko jezero|Dojranskog jezera]] i Serska kotlina.
Najviši vrh planine je; '''Radomir''' (ili ''Kalabak'') na 2 029 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]] (na grčko - bugarskoj granici ). Ostali planinski vrhovi su; : '''Kongur''' (1 951 m), '''Debelo brdo''' (1 951 m), '''Lozen''' (1 898 m) i '''Tumba''' ( 1 880 m), nalazi se na samoj tromeđi. Unutar makedonskog dijela planine nalazi se poznati '''Smolarski vodopad'''.
Planina je izvorište mnogih vodotokova ([[Аnska reka]]) i termalnih voda, među termalnim izvorima značajan je onaj u selu '''Bansko''' ( u Makedoniji ) koji je sas temperaturom vode od 75 C., najtopliji u [[Makedonija|Republici Makedoniji]]. Od nedavno je uređen, i počinje djelovati kao termalno lječilište.
Na sjeveroistočnim obroncima ove planine smješten je makedonski grad [[Strumica]], a sas Bugarske strane grad [[Petrič]], na južnoj grčkoj strani najveće naselje je grad Seres.
Klima ovog masiva je mediteranska, jer podliježe velikom utjecaju obližnjeg [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Planina je dobro pošumljena, bjelogoričnim (pitomi kesten, hrast, bukva, jasen) i crnogoričnim (bor, jela) vrstama drveća.
 
Redak 34:
 
===Park prirode Belasica===
Na bugarskom dijelu planine nalazi se '''Park prirode Belasica''', ustanovljen 28. prosinca, [[2007.]] godine. Ima površinu od 11732.4 [[hektar|hektara]]a.
 
===Izvori===
Redak 46:
 
*[https://web.archive.org/web/20090213200527/http://planinari.info/pic/96_belasica/belasica/index.html Slike s Belasice zimi]
*[http://www.planinite.info/V_pomosht_na_turista/Hiji_i_zasloni/index_Drugi_planini.htm Planinarske kuće i skloništa na Belasici (na bugarskom)]
 
[[Kategorija:Rodopske planine]]