Austrija: Razlika između inačica

Dodano 25 bajtova ,  prije 5 mjeseci
RpA: WP:NI, WP:HRV
m (→‎Vjeroispovijest: pravopis)
(RpA: WP:NI, WP:HRV)
| vode = 0,84
| stanovništvo_poredak = 113
| stanovništvo = {{porast}} 8,935,112<ref name="statistik-population">{{cite web |title=Population by Year-/Quarter-beginning |url=http://www.statistik.at/web_de/statistiken/menschen_und_gesellschaft/bevoelkerung/bevoelkerungsstand_und_veraenderung/bevoelkerung_zu_jahres-_quartalsanfang/023582.html |date=7. Novemberstudenoga 2018. |access-date=12. Junelipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150612161754/http://www.statistik.at/web_de/statistiken/menschen_und_gesellschaft/bevoelkerung/bevoelkerungsstand_und_veraenderung/bevoelkerung_zu_jahres-_quartalsanfang/023582.html |archive-date=12. Junelipnja 2015. |url-status=live |df=dmy-all}}</ref>
| godina_popisa = 2021.
| gustoća_stanovništva = 106
[[28. lipnja]] [[1914.]] godine, [[Gavrilo Princip]], izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] i njegovu suprugu [[Sofija Chotek|Sofiju]].
 
Napad Austro-Ugarske na [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]] aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata, [[1914.|iste godine]] započinje [[Prvi svjetski rat]]. SaS ukupnom površinom od 676.615 -km<sup>2</sup> Austro-Ugarska je bila druga po veličini zemlja u [[Europa|Europi]], a s 53 milijuna stanovnika [[1914.]] godine, treća u Europi.
 
=== Prva Republika ===
 
=== Dunavska Austrija ===
[[Dunav]]ska je Austrija ravničarska ili blago valovita, a pruža se na sjeveru zemlje prostranom dunavskom ravnicom. U sjeveroistočnom dijelu nalazi se [[Mađarska]] ravnica koja nastavlja u Mađarskoj. Tok Dunava u Austriji dug je 360&nbsp;km; Dunav ulazi u Austriju kod [[Passau]]a i teče do periferije [[Bratislava|Bratislave]] na granici sa [[Slovačka|Slovačkom]]. U Dunav se slijevaju mnogi pritoci koji se spuštaju s istočnih Alpa: najvažniji je Inn, koji protječe Tirolom s pritokom Salzach, Enns i Traun. [[Drava]] izvire na talijanskom teritoriju, ali teče Austrijom 400&nbsp;km od svojih 720&nbsp;km, prije nego što se ulije u Dunav u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]; jedini važniji lijevi pritok Dunava jest [[Morava (Češka)|Morava]] koja dijelom označava granicu s [[Češka|Češkom]]. Alpski predio obiluje malim i slikovitim ledenjačkim jezerima; najveće jezero Nežidersko (Neusiedl,320&nbsp;km kvadratnih) nalazi se u [[Gradišće|Gradišću]] u Mađarskoj ravnici. Austriji pripada dio obale [[Bodensko jezero|Bodenskoga jezera]] na granici sa [[Švicarska|Švicarskom]] i [[Njemačka|Njemačkom]]. Klima istočnih predjela je hladna, kontinetalna. Na [[Alpe|Alpama]] ovisi o nadmorskoj visini i o rasporedu udolina i uzvisina. Jako se osjeća utjecaj [[fen]]a, toploga vjetra koji ublažava temperaturu na brdima i uzrokuje topljenje snijega. Krajolici su prekriveni prostranim šumama crnogorice i bjelogorice te planinskim livadama.
 
=== Vode ===
 
==== Jezera ====
Najveće jezero u Austriji je [[Niuzaljsko jezero]] u [[Gradišće|Gradišću]]. Ukupno 77% površine od ukupno 315&nbsp;km<sup>2</sup> pripada Austriji, a ostatak pripada [[Mađarska|Mađarskoj]]. Drugo po veličini je [[Attersko jezero]] sas 46&nbsp;km<sup>2</sup> u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]], te [[Traunsee]] s 24&nbsp;km<sup>2</sup>. Na tromeđi s [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Švicarska|Švicarskom]].
Austriji pripada i manji dio [[Bodensko jezero|Bodenskog jezera]]. Točna granica između država na [[Bodensko jezero|Bodenskom jezeru]] nije definirana.
 
 
=== Vjeroispovijest ===
U Austriji je službeno priznato dvanaest religija <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/religion/477092/index.do?from=suche.intern.portal Članak u ''Die Presse'', 8. svibnja 2009. godine]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{de icon}}</ref> i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog:
* broj članova, koji bi trebao prelaziti 16.000 članova,
* pozitivan odnos zajednice prema državi i društvu,
| align=left| [[Rimokatolička crkva]] <sup>2</sup> ||align=right| 5.600.000
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Islam]] ||align=right| 515.914 <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/oesterreich/542461/index.do?from=simarchiv Članak u ''Die Presse'', 25. veljače 2010., na osnovu publikacije Österreichische Integrationsfond (ÖIF) na dan 1. siječnja 2009. godine] {{de icon}}</ref>
|-bgcolor=#FFFACD align=center
| align=left| [[Protestantizam]] ||align=right| 375.000
 
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
 
== Vanjske poveznice ==
130.110

uređivanja