Atikamekw: razlika između inačica

<!-- [[Datoteka:Pop-atikamek-1.jpg|Zimski|okvir|lijevo|Zimski logor Atikameka, pokraj šatora mogu se vidjeti naslonjene krplje koje se navlače na nogu i tako sprečavaju propadanje u dubok snijeg.]] -->'''Atikamekw''' (Bikova glava; Attikamek, Attikamekw, Attimewk, Attikamègues ["whitefish people"]; Tête-de-Boule, Round-heads, Round Heads, Big-heads, Bullheads), indijansko pleme porodice [[Algonquian]] s gornjeg [[St. Maurice River]]a, sjeverno od Montreala. Pleme je sredinom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] (prema jednom izvoru) imalo između 500 i 550 duša, a [[1850.]] oko 150 ih je raspršeno na preko 7,000&nbsp;km 2, podijeljenih na dvije bande, [[Kikendatch]] (Kikendash, Kikenitak) i [[Weymontachie]]. Treća banda poznata kao [[Manouane]], nastala je tek negdje između 1865.- – 1875. kao ogranak Weymontachie Indijanaca. Attikamekw su imali u prošlosti bili grana [[Montagnais]]a koja je ime dobila po jednoj vrsti riba ('white fish') od koje su, kaže Eva Lips, 'isključivo živjeli'.

<!--[[Datoteka:Fpz_can.jpg|mini|Attikamekw ribari stanovnici su hladnih šuma Quebeca čija je glavna hrana bila riba-'white fish' (pripada porodici [[losos]]a). Kanu i krplje glavna su sredtstva kretanja vodom i po snijegu zimi. Kanu sa slike izgrađen je negdje 1900.-te godine.]]-->Attikameki su imali malo kontakta s Europljanima, a oružanih sukoba nikako. Jedino zlo koje ih je indirektno od bijelaca pogodilo, su [[boginje]] koje su dobili preko Montagnais Indijanaca. Epidemije boginja 1600.-tih su ih gotovo uništile. 1700.-tih dolazi do rata zbog trgovine krznom, između Montagnaisa i Irokeza pa su bili uvučeni u njega. . Kraj bogat šumom privlači 1800.-tih u njihovo područje šumsku industriju pa Indijanci gube dijelove svoje zemlje. U 20. stoljeću njihova naselja potopljena su izgradnjom brana i hidroelektrana, dolazi i do trovanja rijeka živom. Ovi Indijanci ipak su ostali živjeti u svojim hladnim šumama i dan-danas sačuvali su svoj jezik i svoju 'primitivnu' kulturu.

Jezik Attikamekw ili Tête-de-Boule pripada porodici [[Algonquian]], mnogi autori, a među njima i [[Eva Lips]] drže ih ogrankom Montagnaisa. Premda etnolozi tvrde jedno, jezikoslovci smatraju da se oni služe dijalektom jezika Indijanaca Cree. Uz svoj vlastiti jezik, mlađi ljudi se danas služe sve više i francuskim kao drugim jezikom.