Inačica od 15. kolovoza 2021. u 07:46 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.822 edits Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 ← Starija izmjena		Inačica od 3. siječnja 2022. u 00:27 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.198 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 20: Askija Muhamed je bio prvi askijadski car koji je značajno proširio Songajsko Carstvo. Kao pobožni [[musliman]], otišao je na hodočašće u [[Meka\|Meku]], a prema navodima suvemenika njegova karavana se sastojala od "tisuću deva". Vratio se 1495. godine donijevši sav materijal (blato i drvo) nužan za izgradnju grobnice tehnikom ''banco'', vrsta [[adobe]]a). Grobnica je sagrađena kao kuća s nekoliko soba i hodnikom, a zapečaćena je nakon Muhamedove smrti. Askija Muhamed je jedini sahranjen u grobnici, dok je nekoliko njegovih rođaka sahranjeno u dvorištu. Askijeva grobnica je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "najbolji primjer monumentalne gradnje od blata, odnosno tradicije karakteristične za zapadnoafrički [[Sahel]]". Kompleks uključuje [[piramida~~\|piramidalni~~]]lni grob, dvije [[džamija\|džamije]] (velike blatne građevine ravnog krova na 69 usko raspoređenih kvadratičnih stubova), [[groblje]] (prepuno kamenih [[stela]] od 15. st. do 1980-ih) i okupljalište (za festival Tabaski koji se odražva svake godine od 15. st.). Grobnica je visoka 17 metara, te predstavlja najveći pred-[[kolonijalizam\|kolonijalni]] [[arhitektura\|arhitektonski]] spomenik u regiji. Također predstavlja primjer [[islamska arhitektura\|islamske arhitekture]] koja se kasnije širila u ovom području. Sagrađena je od blatnih opeka s premazom vapna, a sustav drvenih greda koje strše iz zidova je ostavljen za lakše ponovno prekrivanjem vapnom i popravljenje fasade. Lokalitet je kroz povijest dograđivan opekama, radi održavanja, 1960-ih i 1970-ih su proširene džamije, a 1999. godine sagrađen betonski zid oko lokaliteta. Ranih 2000-ih uvedena je električna energija radi pokretanja ventilatora, svjetala i razglasa. Askijeva grobnica danas služi kao gradska džamija i kulturni centar, a cijela njezina okolica je zaštićena zakonima i gradskim uredbama. God. 2012. Askijeva grobnica je upisana na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] na zahtjev vlade Malija zbog vojnih sukoba pobunjenih [[Tuarezi\|Tuarega]] i građanskih nemira.<ref>{{cite web \|url=http://whc.unesco.org/en/news/893 \|title=Odluka o stavljanju lokaliteta na sjeveru Malija na popis ugrožene svjetske baštine \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref>. ==Izvori==

Askijeva grobnica: razlika između inačica