Arthur Schopenhauer: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Schopenhauer.jpg|mini|desno|'''Arthur Schopenhauer''']]
'''Arthur Schopenhauer''' ([[Gdańsk|Gdanjsk]], [[22. veljače]] [[1788.]] – [[Frankfurt na Majni|Frankfurt n/M]], [[21. rujna]] [[1860.]]), [[Njemačka|njemački]] filozof, autor djela ''Svijet kao volja i predodžba'', smatra se utemeljiteljem metafizičkog [[pesimizam|pesimizma]]. U umjetnosti vidi jedini spas od bezrazložnog svijeta.<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.145</ref>
<!-- Bio je jedan od najbitnijih filozofa [[19. stoljeće|devetnaestog stoljeća]], najpoznatiji po svom djelu "Svijet kao volja i predodžba" (''Die Welt als Wille und Vorstellung''). Ovaj filozof je bio poznat po tome što je bio [[Iracionalizam|iracionalist]], [[Filozofski pesimizam|filozofski pesimist]] i otvoreni mrzitelj [[Hegel]]a. Izučavao Upanišade, Vede, [[budizam]]. Spajajući Vede
== Životopis ==
Redak 7:
Obrazovao se u rodnom Gdanjsku i [[Hamburg]]u, a poduzeo je i brojna studijska putovanja: od [[1797.]] do [[1799.]] boravio je u [[Francuska|Francuskoj]], u [[Le Havre]]u, a između [[1803.]] i [[1804.]] boravio je u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Austrija|Austriji]], te u Francuskoj i [[Engleska|Engleskoj]].<br>
Nakon smrti oca, [[1805.]] godine preselio se u [[Weimar]], gdje ga je majka, spisateljica, uvela u književne krugove u kojima su se kretali i [[Christoph Martin Wieland|Wieland]] i [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]]. No kako Schopenhauer nije cijenio ni mondeni život, ni majčino ponašanje, koje je smatrao nemoralnim, u weimarskom je periodu vodio samotan život, posvećujući se proučavanju grčkih i rimskih klasika, ali i [[Indijska filozofija|indijske filozofije]].<br>
Godine [[1809.]] na sveučilištu u [[Göttingen]]u slušao je predavanja [[skepticizam|skeptika]] [[Gottlob Ernst Schulze|Gottloba Ernsta Schulzea]], a na [[
Godine [[1813.]] u [[Jena|Jeni]] je obranio disertaciju iz filozofije ''O načelu razloga'' (''Über die vierfache Wurzel des Satzes vom zureichenden Grunde''), koja je iste godine i objavljena. Godine [[1816.]] izašlo je prvo izdanje rasprave ''Über das Sehen und die Farben'' (''O vidu i bojama''), koja se nadovezuje na Goetheove znantvene teorije. Svoje je najvažnije djelo, ''Die Welt als Wille und Vorstellung'' (''Svijet kao volja i predodžba'') Schopenhauer pisao od [[1814.]] do [[1818.]], a objavio godinu dana kasnije. Ondašnja je kritika to djelo primila veoma hladno.<br>
Godine [[1820.]] Schopenhauer je počeo predavati u Berlinu. Njegova su predavanja (koja je namjerno držao u isto vrijeme kada i [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]]) imala slab odjek, tako da se ondje zadržao tek jedan semestar. Napustio je Berlin i nastavio putovati (Švicarska, Italija, Njemačka), da bi se [[1825.]] vratio i nastavio predavati. [[Epidemija]] [[kolera|kolere]] ([[1831.]]) navela ga je da definitivno napusti akademsku karijeru.<br>
Redak 21:
== Schopenhauer i žene ==
Schopenhauer je poznat po svom [[esej]]u ''Über die Weiber'' (''O ženama''), u kojem je izrazio svoje neslaganje sa
U Schopenhauerovoj zbirci eseja i fragmenata objavljenoj 1851. godine pod imenom «''Pererga i Paralipomena''» možemo tako naći njegove tvrdnje kako «''već pogled na ženski stas govori da žena nije određena niti za velika duhovna, niti za velika tjelesna djela''».
== Relevantni članci ==
|