Arhivist: razlika između inačica

'''Arhivist''' je osoba zaposlena u [[arhiv|arhivu]]u, profesionalac koji procjenjuje, sakuplja, upravlja, čuva, kontrolira i omogućuje uporabu dokumenata i drugog gradiva trajne vrijednosti. Informacije koje čuva mogu biti u bilo kojem obliku ([[fotografija]], video ili [[zvučni zapis]], pisma,dokumenti, [[elektronički zapisi]] itd.).

Arhivisti rade za različite organizacije, uključujući vladine agencije, lokalne vlasti, [[muzej|muzeje]]e, bolnice, dobrotvorne organizacije, poduzeća, korporacije, koledže i sveučilišta, i bilo koju instituciju čiji su [[zapis|zapisi]]i potencijalno vrijedni za istraživače, izlagače, etnologe, i dr. Oni čak mogu raditi i sa zbirkama velikih obitelji, pa čak i pojedinca.

Arhivisti često imaju i ulogu učitelja, nije neobično da arhivist zaposlen na koledžu ili sveučilištu predaje o temama povezanima sas gradivom kojim se bavi. Oni zaposleni u kulturnim ustanovama ili lokalnoj upravi nerijetko dizajniraju edukativne programe ne bi li proširili djelovanje arhiva te omogućili korisnicima razumijevanje i pristup [[informacija|informacijama]]ma iz gradiva. Ovo uključuje i različite aktivnosti kao što su izložbe, promocije, medijski prijenos itd.

Pojava standarda "kodiranog arhivskog opisa" te rast zahtjeva za online materijalom, zahtijeva od arhivista da postane više tehnološki osposobljen. Mnogi od njih nastoje steći vještine [[XML]] programiranja kako bi svoja obavijesna pomagala učinili dostupna i online istraživačima.

*Oni koji rade na referentnim i pristupnim pozicijama moraju biti dobri u odnosima sas ljudima, kako bi bili sposobni pomoći im u njihovim istraživanjima

*Osnovne konzervatorske vještina potrebne su kako bi se produžio životni vijek vrijednih kulturnih artefakata . Neki tipovi medija (kao što su fotografija, kiselinski [[papir]] i dr.) mogu propasti ukolikoako nisu prikladno pohranjeni i čuvani.

*Premda se mnoge zbirke sastoje isključivo od papirnih spisa, sve više arhivista mora se suočiti sas izazovima zaštite elektroničkog gradiva.

*Pri popisivanju građe ili radu sas korisnicima, arhivisti moraju posjedovati i neke istraživačke vještine

Godine 1956. T.R. Schellenberg, nekadašnji direktor Državnog arhiva [[SAD]]-a, te jedan od poznatijih članova arhivske profesije u Americi, objavio je djelo "Moderni Arhivi". Njegov red zamišljen je kao akademski udžbenik koji definira arhivsku metodologiju i daje arhivistima točne tehničke upute o radnom procesu i programu. Odmičući se od Jenkinsonovog organičkog i pasivnog pristupa arhivskom prikupljanju podataka, gdje je administrator odlučivao o tome što će biti sačuvano a što uništeno, Shellenberg se zalagao za aktivniji pristup arhivista vrednovanju građe. Njegovi vrijednosni obrasci za upravljanje i vrednovanje građe i arhiva omogućili su vladinim arhivistima veću kontrolu nad priljevom materijala s kojim su bili suočeni nakon drugog svjetskog rata. Kao rezultat rasprostranjenosti usvajanja Schellenbergovih metoda, proizašao je spisovoditelj (Record Manager) kao odvojena ali srodna disciplina.

1975. eseji Margaret Cross Norton sakupljeni su pod naslovom "Norton o arhivima: tekstovi Margaret Cross Norton o arhivima i upravljanju građom". Ona je bila jedna od osnivača Društva Američkih arhivista, te je pisala [[esej|eseje]]e na temelju desetljeća iskustva rada u Državnom arhivu Illinois.