Apševci: razlika između inačica

Ime sela pisalo se u ovim oblicima: Hapčevci (1566.- – 1574.), Abschefze (1720.), Absevcze (1780.- – 1782.), Apaschefze (1803.), Abssevsze (1806.- – 1808.), Abshevcze (1829.), Abševce(1865.), Abševci(1887.- – 1910.).

Apševci je od postanka mijenjalo ime, ali je zadržalo početak od Hapčevci do Apševci kroz stoljeća samo ortografske promjene - uglavnom njemačke gramatike.

Porijeklo imena sela je turska riječ hapis , znači zatvor, zatočenje, a arapski abs ima isto značenje.porijeklo imena selaI danas se u bivšoj granici često kaže haps za zatvor, apšenik i apšenica za osobe lišene slobode ( vidi Klajić: Veliki rječnik stranih riječi, Zagreb 1968 )

U sred sela između škole i crkve nalazila se još sredinom prošlog vijeka zgrada zvana "stražara" Bila je uzdignuta oko 1 m iznad zemlje,vjerojatno zbog velikih poplava rijeke Save,koja se izlijevala u Bosut i razlila desetak kilometara oko sela.Zgrada je bila otprilike 6 x 5 m, sastojala se od jedne prostorije sas malim prozorima.Građena je od pletera, omalterisana s blatom u koji je bila primiješana pljeva i okrečena vapnom. Bila je vrlo derutna i poslije rata je porušena.

Turci su u ovim krajevima vladali oko 150 godina,a prošlo je preko 300 godina otkada su otišli, a u Apševcima ponajviše, a također i okolnim selima se upotrebljavaju turske riječi: kapija, avlija, pendžer, sokak, komšija, čiviluk itd. Govorilo se štokavskom ikavicom :bilo (bijelo),lipo, mliko, dite, u množini dica ili dičina (dječurlija), misec ,tisto (tijesto) itd.

Jezgru sela čine potomci katoličkih [[Hrvati|Hrvata]] koji su tu stanovali još u srednjem vijeku. [[Turci]] su [[1536.]] godine konačno zavladali Apševcima i tu ostali do [[1688.]] No i za turskog 152. godišnjeg vladanja u Apševcima nisu propali starosjedioci Hrvati. Kada je general Engleshofen po nalogu kraljice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] 1747. uredio Brodsku krajišku pukovniju, postali su Apševčani ''graničarima''. Njihovo selo pripalo je Desetoj staniji koja je svoje sjedište imala u [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemcima]]. Kao graničari sudjelovali su Apševčani od [[1756.]] do [[1763.]] godine u tkz. [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]] što ga je Marija Terezija vodila sas pruskim kraljem [[Fridrich II|Fridrichom II]]. Apševčani su od [[1788.]] do [[1791.]] ratovali protiv [[Turska|Turske]], a od [[1793.]] do [[1815.]] u šest ratova protiv [[Francuska|Francuske]] i njezina cara [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]]. Krajina je [[1. listopada]] [[1873.]] razvojačena, a njezino područje [[1. kolovoza]] pripojeno je Banskoj Hrvatskoj i [[Slavonija|Slavoniji]]. Tako su Apševci došli pod upravu Hrvatske zemaljske vlade u [[Zagreb]]u.

Prema popis stanovništa iz 2001. u Apševcima se nalazi 115 stalno naseljenih kuća sa sveukupno 413 stanovnika.Pad stanovništva od 1991. do 2001. iznosi 1,86%. Površina naselja je 10,09 četvornih kilometara, a gustoća naseljenosti iznosi 36 stanovnika po četvornom kilometru. Spolna struktra sela je 50,8% žena i 49,2% muškaraca, a kada je riječ o dobi, podaci govore da je 26,6% mladog, 52,2% zrelog i 21,2% starog stanovništva.

* PŠ Apševci (1. -– 4. razred)

* OŠ Lipovac (5. -– 8. razred)