Anizotropija: razlika između inačica

'''Anizotropija''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ἄνıσος'': nejednak) je osobitost nekog sredstva da njegova [[fizika]]lna svojstva poprimaju različite vrijednosti za različite [[smjer]]ove. Anizotropne su mnoge krute tvari: mono[[kristal]]i elemenata i spojeva, polikristali kojih zrna nisu potpuno nasumce usmjerena, [[drvo]], [[vlakno|vlaknaste tvari]] i tako dalje. Fizikalna svojstva anizotropnih kristala jesu [[elastičnost]], [[električna vodljivost]] ([[kositar]] pokazuje veliku [[Električni otpor|električnu otpornost]] za prolaz [[električna struja|električne struje]] u jednome smjeru, a malu u drugome), optička [[gustoća]] (različita [[brzina svjetlosti]] u različitim smjerovima kod [[kalcit]]a), [[magnetizacija]] (kubično [[željezo]] lako je magnetizirati u smjeru nekog od triju bridova). Anizotropija se može i umjetno izazvati. Optičku anizotropiju pokazuje izotropno [[staklo]] izloženo mehaničkom [[naprezanje|naprezanju]] (tlačenju ili rastezanju; Thomas Johan Seebeck, 1813.) kao i većina tekućina u [[električno polje|električnom polju]] ([[John Kerr]], 1875.). <ref> '''anizotropija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2834] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> Anizotropija je prvi put utvrđena kad je Erasmus Bartholinus 1669. otkrio [[dvolom]] svjetlosti u [[dvolomac|islandskom dvolomcu]] ([[kalcit]]u).

'''Izotropija''' je svojstvo nekih [[Kemijska tvar|kemijskih tvari]] da u svim smjerovima imaju jednaka [[fizika]]lna svojstva. Tako je na primjer [[deformacija]] izotropnih [[elastičnost|elastičnih]] [[materijal]]a jednakih (po [[Hookeov zakon|Hookeovu zakonu]]) u svim [[smjer]]ovima, [[optika|optički]] izotropni materijali provode [[svjetlost]] u svim smjerovima jednako i tako dalje. Izotropne tvari obično su [[plin]]ovi i [[tekućine]] te materijali ne[[kristal]]ne građe važni u [[tehnologija|tehnologiji]]: [[Amorfna tvar|amorfni]] [[poluvodič]]i, [[polimer]]ni materijali i [[staklo]]. U [[filozofija|filozofiji]] znanosti, za matematičko-logički pojam izotropnog i homogenoga prostora zaslužan je [[Bertrand Russell|B. Russell]], a korijeni takvim formulacijama leže u fizikalnoj i matematičkoj teoriji prostora [[Frane Petrić]]a. <ref> '''izotropija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28364] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>