Inačica od 1. prosinca 2021. u 20:22 uredi Dean72 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Administratori 14.875 edits m uklonjena promjena suradnika 93.138.79.64 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 3. siječnja 2022. u 05:43 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.673 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 25: }} '''Alexander Graham Bell''' ([[Edinburgh]], [[Škotska]], [[3. ožujka]] [[1847.]] -– [[Beinn Bhreagh]], [[Kanada]], [[2. kolovoza]] [[1922.]]), [[SAD\|američki]] [[Fiziologija\|fiziolog]] i izumitelj [[Škotska\|škotskog]] podrijetla. Bavio se istraživanjem mehanike [[govor]]a pa je 1872. osnovao u [[Boston, Massachusetts\|Bostonu]] ([[SAD]]) školu [[učitelj]]â za [[Gluhoća\|gluhonijeme]]. Od 1873. predavao na Sveučilištu u Bostonu [[Fiziologija\|vokalnu fiziologiju]]. Izumio 1875. prvi široko upotrebljivi električni [[telefon]], koji je s pomoću [[elektromagnetska indukcija\|elektromagnetske indukcije]] prenosio [[govor]], a koristi se od 1877. do danas. Godine 1880., sas [[Charles Sumner Tainter\|Charlesom Sumnerom Tainterom]], konstruirao [[fotofon]], [[aparat]] koji djeluje na načelu pretvaranja promjena [[Svjetlosna jakost\|jakosti (intenziteta) svjetlosti]] u [[zvuk]], preko promjena [[električni otpor\|električnog otpora]] [[Selenij\|selenske]] ćelije. Na tom načelu zasniva se [[reprodukcija]] [[zvuk]]a u [[Zvučni film\|zvučnom filmu]]. <ref> '''Bell, Alexander Graham''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6740] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti\|Kraljevsko društvo]] iz [[London]]a dodijelilo mu je Albertovu medalju [[1902.]], a Sveučilište u [[Würzburg]]u, [[Bavarska]], počasni [[doktor]]at. == Bellov telefon == Redak 35: Isti takav aparat nalazi se na drugoj postaji. Kad se ispred membrane govori, membrana [[titranje\|titra]], pa se time mijenja [[jakost magnetskog polja]], to jest kroz membranu prolazi čas više čas manje [[silnice\|magnetskih silnica]]. U zavojnici se zbog toga induciraju promjenjive [[izmjenična struja\|izmjenične struje]]. Nastaju, dakle, titranja [[električna struja\|električne struje]] koja teče u zavojnici, i to na isti način kao što je titranje samog govora. Ovo se prenosi na [[daljina\|daljinu]] i djeluje preko [[elektromagnet]]a na membranu prijamnog aparata. U slušalici se titranja električne struje pretvaraju natrag u mehanička titranja membrane koja točno odgovaraju titrajima membrane davača. Bellovim telefonskim aparatom moglo se razgovarati samo na udaljenosti od nekoliko stotina [[metar]]a. Kod toga je bilo nespretno to što se isti aparat morao čas stavljati pred usta da se u nj govori, a čas na uho da se njime sluša. Danas se Bellov telefon upotrebljava samo kao telefonska [[slušalica]]. Moderni telefonski aparat nema više istu napravu za govor i slušanje, već se radi iz dva dijela. Za slušanje služi telefonska slušalica, a za govor mikrofon. [[Mikrofon]] služi za pretvaranje električnih titraja u zvučne. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Izvori ==

Alexander Graham Bell: razlika između inačica