Aleli: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 1:
'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, alelomorfi''' su naziv za različite oblike [[gen]]a koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref name="E-škola347">{{cite web |title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije |author=Babić, Marina |url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm |work=E-škola biologije |publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om |accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 11</ref> Nalaze se na paru [[homologni kromosom|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus"/> Aleli pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma,<ref name="HOL">{{cite web |title=aleli ili alelomorfi |url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918 |work=Hrvatski obiteljski leksikon |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> zajedno čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja.<ref name="E-škola201">{{cite web |title=201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije. |author=Knepr, Maja |url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm |work=E-škola biologije |publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om |accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
 
Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A.
Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.<ref name="E-škola347"/> Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti [[dominantnost alela|dominantnost]], [[recesivnost alela|recesivnost]], [[kodominantnost alela|kodominantnost]], [[nepotpuna dominacija alela|nepotpuna dominacija]] i [[epistaza]].<ref name="E-škola347"/>
 
Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{cite web |title=aleli ili alelomorfi |url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
 
Zbog ponašanja kromosoma tijekom [[mejoza|mejoze]], aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).<ref name="HE-Mendel">{{cite web |title=Mendel, Gregor |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
 
Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.<ref name="HE-Mendel"/>
 
Normalna [[diploid]]na stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći ([[multipli aleli]]).<ref>{{cite web |title=aleli ili alelomorfi |url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/ |work=Proleksis enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="PMF">{{cite web |title=multipli aleli |author=Pavlica, Mirjana |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl6.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |publisher=PMF Zagreb |accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
 
Dio genetike koji proučava promjene [[genska učestalost|genske učestalosti]] (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u [[genska zaliha|genskoj zalisi]] ("gene pool") neke populacije zove se [[populacijska genetika]].<ref name="HE-populacijska">{{cite web |title=populacijska genetika |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
 
== Izvori ==