Natko Nodilo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
manja dopuna
Redak 1:
{{Infookvir znanstvenik
[[Datoteka:Natko Nodilo.jpg|thumb|right|Natko Nodilo]]
| ime = Natko Nodilo
| slika = Natko Nodilo.jpg
| slika_širina =
| naslov = Fotografija Natka Nodila.
| datum_rođenja = [[31. kolovoza]] [[1834.]]
| mjesto_rođenja = [[Split]]
| datum_smrti = [[21. svibnja]] [[1912.]]
| mjesto_smrti = [[Zagreb]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Historija|Povijest]]
| radna_institucija = [[Klasična gimnazija u Splitu (1817.)|Gimnazija u Splitu]],<br> Gimnazija u Zadru,<br> [[Sveučilište u Zagrebu]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po = urednik ''[[Narodni list|Narodnog lista]]'',<br> rektor Sveučilišta u Zagrebu,<br> predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| web_stranica =
| fusnote =
}}
'''Natko Nodilo''' ([[Split]], [[31. kolovoza]] [[1834.]] – [[Zagreb]], [[21. svibnja]] [[1912.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] političar, povjesničar i publicist.
 
Line 11 ⟶ 34:
 
=== Početci ===
Natko Nodilo se zainteresirao za buđenje nacionalne svijesti u Dalmaciji još [[1848.]] godine u dijacezanskom sjemeništu u Splitu kada je osnovao tajnu đačku regimentu "Ne boj se" zajedno s grupom mladih domoljuba među kojima su se, uz njega, isticali [[Mihovil Pavlinović]], [[Luka Botić]] i Antun Bakotić. Oni su se povezali s ostalim splitskim intelektualcima narodnjačkih uvjerenja, osobito s [[KostaKosto Vojnović|Kostom Vojnovićem]], [[Gajo Filomen Bulat|Gajom Bulatom]] i [[Vid Morpurgo|Vidom Morpurgom]].<ref>Obad, S, str. 8.</ref> Zajedno su tvorili jezgru budućeg narodnog pokreta u Splitu koji se proširio na čitavu [[Dalmacija|Dalmaciju]], a sam Nodilo je postao jedan je od vođa [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u Dalmaciji.
 
=== ''Il Nazionale'' ===
Među splitskim narodnjacima rodila se misao o pokretanju vlastitih novina, isprva na talijanskom jeziku, kojima bi privukli dio talijanizirane dalmatinske inteligencije i priveli ih na narodni duh. List ''[[Narodni list|"Il Nazionale"]]'' počeo je izlaziti [[1. ožujka]] [[1862.]] godine u Zadru, a na prijedlog [[Miho Klaić|Klaića]] i Pavlinovića, list je počeo uređivati Natko Nodilo zbog čega je morao odstupiti s položaja profesora u gimnaziji i preseliti se u Zadar, gdje se list počeo tiskati.
 
Temeljne odrednice lista pod Nodilovom uređivačkom politikom bile su potpuna sloboda za sve, rad na ujedinjenju Dalmacije s [[Hrvatska|Hrvatskom]], poštivanje prava talijanske manjine, ravnopravnost obaju jezika, obrana [[Slaveni|slavenske]] narodnosti i slavenska uzajamnost.<ref>Kečkemet, D., str. 91.-92.</ref>
Najznačajniji događaj koji je rasplamsao sukob između [[autonomaši|autonomaša]] i narodnjaka u Dalmaciji, bila je polemika između Nodila i [[Nikola Tommaseo|Tommasea]] u 22. broju "''Narodnog lista"'' iz [[1862.]] godine. U toj prepirci Nodilo je osudio autonomaštvo, tvrdeći da se iza njega krije [[Italija|talijanski]] nacionalizam, opravdavao nužnost sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom i molio Tommasea neka ne dijeli Dalmatince više nego ih je Bog podijelio.<ref>Vrandečić, J., str. 102.</ref> Nodilo je iz čitave polemike izašao kao moralni pobjednik primajući čestitke oduševljenih narodnjaka iz cijele Dalmacije. Nodilo je cijelo vrijeme dok je bio urednik njegovao liberalnu i projugoslavensku orijentaciju lista. Kada je u Narodnoj stranci osnažila hrvatska nacionalna ideja, koja je zahvatila i "Il Nazionale", Nodilo je [[1867.]] godine napustio uredništvo i zaposlio se u zadarskoj gimnaziji.
 
Dužnost zastupnika u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] obnašao je u razdoblju od [[1867.]] do [[1870.]] godine.
Line 34 ⟶ 57:
 
== Djela ==
* ''Postanje svjetovne papinske vlasti ili pedeset godina talijanske historije (724-774)'' (1878.) <small>([https://catalog.hathitrust.org/Record/000878936 elektronička inačica])</small>
* ''Religija Srba i Hrvata na glavnoj osnovi pjesama, priča i govora narodnog'' (1885. – 1890.) <small>([https://archive.org/details/StaraVjeraSrbaIHrvata elektronička inačica])</small>
* ''Historija srednjeg vijeka za narod hrvatski i srpski I-III'' (1899. – 1905.)(; nedovršeno)
:* Prvi svezak: ''Rimski svijet na domaku propasti i Varvari'' (1989.) <small>([https://archive.org/details/historijasrednj01nodigoog/page/n4/mode/2up elektronička inačica])</small>
:* Drugi svezak: ''Bizantija i germanski zapad do smrti cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] : (476-565)'' (1900.)
:* Treći svezak: ''Varvarstvo otima mah nad Bizantijom, do smrti cara [[Heraklije|Heraklija]] : (566-641)'' (1905.) <small>([https://archive.org/details/historijasrednj00nodigoog/page/n4/mode/2up elektronička inačica])</small>
 
==Spomen==
* Kulturno-umjetničko društvo Natko Nodilo, Mljet&nbsp;<ref>[https://www.facebook.com/kudnatkonodilomljet/ KUD Natko Nodilo], www.facebook.com</ref>
 
==Bibliografija==
* Krešimir Čvrljak, [https://hrcak.srce.hr/en/87815 ''Natko Nodilo (1834-1912) i njegova rekonstrukcija hrvatskog i srpskog pravovjerovanje''], ''Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine'', 1-2/1984.
* [[Radoslav Katičić]], [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7003/77950/hrcak.srce.hr/index.php%3fshow%3Dclanak%26id_clanak_jezik%3D15305.html ''Mitovi naše poganske starine i Natko Nodilo''], ''Filologija'' 44/2005.
 
== Bilješke ==
Line 42 ⟶ 75:
 
== Literatura ==
*'' Kečkemet, D., ''Hrvatski narodni preporod u Splitu'', Split, 1999.''
*'' Obad, S, ''Tri faze u ponarođenju splitske općine, u Hrvatski narodni preporod u Splitu'', u: ''Hrvatski narodni preporod u Splitu'', Split, 1984.''
*'' Vrandečić'', J., ''Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću'', Zagreb, 2002.''
 
==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43982 Nodilo, Natko], ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska opća enciklopedija]]''
 
<big></big>
{{Rektori_Sveučilišta_u_Zagrebu}}
{{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Nodilo, Natko}}