Ukapljeni zemni plin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5 |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
'''Ukapljeni zemni plin''' ili '''ukapljeni [[prirodni plin]] ''' ('''UPP''') je pročišćeni [[zemni plin]] rashlađivanjem pretvoren u [[tekućine|tekuće stanje]], radi lakšeg prijevoza.
Ukapljeni prirodni plin zauzima oko 1/600 volumena prirodnog plina u plinovitom stanju. Bez mirisa, bez boje, netoksičan je i nekorodira. Opasnosti su
'''Ukapljenje''' se obavlja u [[LNG-terminal]]ima.
Proces ukapljivanja uključuje uklanjanje pojedinih komponenti, kao što su prašina, otrovni plinovi, [[helij]], [[voda]] i teški ugljikovodici, što bi moglo izazvati poteškoće u daljnjem korištenju. Prirodi plin tada je sažet u tekućinu na približno atmosferski tlak (maksimalni tlak pri prijevozu je oko 25 kPa/3.6 psi) tako da je hlađen na oko -162 °
Smanjenje volumena čini ga mnogo ekonomičnijim za prijevoz na duge relacije gdje cjevovodi ne postoje. Gdje prijenos prirodnog plina [[cjevovod]]ima nije moguć ili ekonomičan, može se prevoziti posebno dizajniranim [[LNG brod]]ovima tj. LNG tankerima. Tankeri za prijevoz LNG-a mogu biti dugi i preko 300 metara, a minimalna dubina vode mora biti više od 12 metara kad su potpuno puni.
LNG se uglavnom koristi za prijenos prirodnog plina do tržišta, gdje je ponovno prebačen u plinovito stanje i distribuira se cjevovodima prirodnog plina. Može se koristiti u vozilima na [[prirodni plin]], iako je uobičajeno da vozila koriste komprimirani prirodni plin. Njegovi relativno visoki troškovi proizvodnje i potreba da ga se pohrani u skupim kriogenim spremnicima spriječilo je njegovu široku primjenu u komercijalnim aplikacijama. Gustoća LNG-a je otprilike 0,41 kg /L do 0,5 kg / L, ovisno o temperaturi, tlaku i sastavu, a u odnosu na vodu,
'''Toplinska vrijednost''' ovisi o izvoru [[plin]]a koji se koristi i o procesu koji se koristi prilikom uplinjavanja plina. Najveća toplinska vrijednost LNG-a procjenjuje se na 24 MJ / L. Najniža toplinska vrijednost LNG-a je 21 MJ / L ili 635 BTU/ft3. Radi usporedbe različitih goriva za grijanje vrijednost je također poznata kao gustoća energije izražavana u MJ / L ili ekvivalent galonu benzina izražene u BTU/ft3. Gustoća energije LNG-a je 2,4 puta veća od CNG-a (komprimirani [[prirodni plin]]) što ga čini ekonomičnim za prijevoz prirodnog plina u obliku LNG-a brodom.
Redak 20:
Prirodni plin plasiran u LNG postrojenja bit će tretiran uklanjanjem vode, sumporovodika, ugljikova dioksida i drugih komponenti koje će se smrznuti (npr. [[benzen]]) pod niskim temperaturama potrebne za pohranu. LNG obično sadrži više od 90% metana. Također sadrži male količine etana, [[propan]]a, [[butan]]a, neke teže alkane i [[dušik]]. Proces pročišćivanja može biti konstruiran tako da daje gotovo 100% [[metan]]a. Jedan od rizika LNG-a je (RTP) „a rapid phase transition explosion” koji se javlja kada hladan LNG dođe u dodir s vodom.
Najvažniji dio infrastrukture potreban za proizvodnju i transport LNG-a je LNG tvornica koje se sastoji od jednog ili više LNG train-a (LNG train je izraz koji se koristi za opis postrojenja koja obavljaju ukapljivanje i pročišćavanje u LNG tvornici) od kojih je svaki samostalna jedinica za ukapljivanje plina. Najveći LNG train nalazi se u [[Katar|Kataru]]. Tvornica Qatargass II ima dva LNG train-a, a svaki od njih kapacitet proizvodnje od 7,8 mmtpa.
LNG se ukrcava na brodove i dostavlja do terminala za uplinjenje, gdje se LNG ugrijava i pretvara u [[plin]]. Terminali za uplinjenje su obično povezani s merežom za pohranu i cijevovodima za distribuciju prirodnog plina do lokalnih tvrtki za distribuciju ili nezavisnih elektrana.
<ref>TheGlobal Liquefied Natural Gas Market: Status and Outlook, Appendix F, Energy Information Administration, http://www.eia.doe.gov/oiaf/analysispaper/global/pdf/app_f.pdf</ref>▼
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size: 100%"; border="1"
| align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Naziv postrojenja'''
Line 112 ⟶ 109:
|-
|TOTAL|| ||WORLD || 2007||160<ref name="country" /> ||
|-▼
|}
▲<ref>
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size: 100%" border="1" ;
[[Datoteka:LNG import export world.png|mini|500px|Najveći svjetski izvoznici (crvena boja) i uvoznici (plava boja) LNG]]
Line 121 ⟶ 119:
== Trgovina ==
Terminali za primanje LNG-a postoje u otprilike 18 zemalja, to uključuje [[Indija|Indiju]], [[Japan]], [[Koreja|Koreju]], [[Tajvan]], [[Kina|Kinu]], [[Belgija|Belgiju]], Španjolsku, Italiju, Francusku, Veliku Britaniju, SAD, Čile i Dominikansku Republiku. Planovi za izgradnju LNG terminala postoje u Argentini, Brazilu, Urugvaju, Kanadi, Grčkoj, Ukrajini.
U 2004. LNG čini 7% svjetske potrošnje prirodnog plina.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www-static.shell.com/static/media/downloads/speeches/lcook_speech_oilandmoneyconf.pdf |title=The role of LNG in a global gas market |journal= |access-date=1. studenoga 2011. |archive-date=24. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120924202203/http://www-static.shell.com/static/media/downloads/speeches/lcook_speech_oilandmoneyconf.pdf |url-status=dead }}</ref> Globalna trgovina LNG-a povećavala se 7.4% godišnje u razdoblju od 1995. – 2005., a očekuje se da će i narednih godina znatno rasti u postotku od 6.7 godišnje do kraja 2020.<ref name="energy.ca.gov">The Outlook for Global Trade in Liquefied Natural Gas Projections to the Year 2020, Prepared For: California Energy Commission, August 2007 [http://www.energy.ca.gov/2007publications/CEC-200-2007-017/CEC-200-2007-017.PDF Energy.ca.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226224340/http://www.energy.ca.gov/2007publications/CEC-200-2007-017/CEC-200-2007-017.PDF |date=26. veljače 2009. }}</ref>
Line 132 ⟶ 130:
LNG (liquified natural gas) je skraćenica za ukapljeni prirodni [[plin]]. Razlog porasta upotrebe, a s time i [[prijevoz]]a, su višestruki. Njegove najčešće spominjane prednosti nad ostalim [[energent]]ima ([[nafta|naftom]] najviše) su:
LNG je smjesa plinova koja se pri [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u okoline nalazi u [[plinovito stanje|plinovitom stanju]].
Line 140 ⟶ 139:
Metan je po svom kemijskom sastavu zasićeni [[ugljikovodik]] s jednim [[atom]]om [[ugljik]]a i četiri atoma [[vodik]]a [[kemijska oznaka|kemijske oznake]] CH.
Svojstva metana su:
:temperatura [[samozapaljenje|samozapaljenja]] 585°C▼
:kritični tlak 46 bar▼
:[[gustoća]] ukapljenog metana 425kg/m³▼
:[[vrelište]] -161,5°C▼
:granica eksplozivnosti pri okolnom tlaku 5,24% ; 14,2%▼
== Vidi još ==
Line 152 ⟶ 151:
==Reference==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.inl.gov/research/liquefied-natural-gas-plant-technology/ Nove LNG tehnologije]
| |||