Razlika između inačica stranice »Konzervacija Pompeja i Herkulanuma«

ispravci
(Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.6)
(ispravci)
 
{{Formatirati tekst}}
{{Pravopis}}
[[Image:Ercolano.JPG|thumb|250px|Drevni Herkulanej (prvi plan), suvremeni [[Ercolano]] (sredina), i [[Vezuv]] (gore)]]
[[Pompeji]] i [[Herkulanej]] su nekada bili prosperitetni gradovi na obali [[Napuljski zaljev|Napuljskog zaljeva]]. Na povijest gradova utjecali su Grci, Oskanci, Etruščani, Samničani i na kraju drevni Rim.
 
Ovi su gradovi najpoznatiji po svojoj sudbini, jer oba su zatrpana u erupciji vulkana [[Vezuv|Vezuva]] [[79.]] godine po Kristu. Više od 1500 godina stajali su zakopani u [[vulkan]]skom pijesku, većim ili manjim komadima piroklastičnog materijala i blatu. [[Erupcija]] je gradove potpuno uništila, ali ih je i ironijom sudbine sačuvala za buduće naraštaje.
Međutim, odmah po iskapanju istih počeo je i proces propadanja - kako zbog djelovanja prirodnih sila tako i zbog ljudske aktivnosti. Stare zidne slike izložene su svijetlu, dok građevine propadaju zbog [[erozija|erozije]], izloženosti djelovanju vode, vjetra i sunca, ali i [[Mikroorganizmi|mikroorganizama]], te biljaka. Ovima treba pribrojiti i štete od neprimjerenih rekonstrukcijskih zahvata, te krađe i vandalizma.
Kako kaže Henri de Saint-Blanquat:
 
Kako kaže Henri de Saint-Blanquat:
Druga je egzistencija [[grad]]a započela njegovim ponovnim otkrićem u 18. stoljeću. Ali netom što su otkriveni počinje i novo propadanje Pompeja. Ne samo zbog iskapanja u 18. i ponovo 19. stoljeću, koja su često imala više veze s masakriranjem - koje li zgode u raznošenju skulptura i razvlačenju ispisanih [[bronca|brončanih]] ploča - već i stoga što su ostaci očuvani zahvaljujući katastrofalnoj eksploziji erupcije, sada opet izloženi suncu, kiši i vjetru, te [[vegetacija|vegetaciji]] i čovjeku... Pompeji trpe i od zagađenja, najgore vrste od štete izazvane ljudskom aktivnošću.
 
:''»Druga je egzistencija [[gradGrad|grada]]a započela njegovim ponovnim otkrićem u 18. stoljeću. Ali netom što su otkriveni počinje i novo propadanje Pompeja. Ne samo zbog iskapanja u 18. i ponovo 19. stoljeću, koja su često imala više veze s masakriranjem - koje li zgode u raznošenju skulptura i razvlačenju ispisanih [[broncaBronca|brončanih]] ploča - već i stoga što su ostaci očuvani zahvaljujući katastrofalnoj eksploziji erupcije, sada opet izloženi suncu, kiši i vjetru, te [[vegetacijaVegetacija|vegetaciji]] i čovjeku... Pompeji trpe i od zagađenja, najgorete vrstenajviše od štete izazvane ljudskom aktivnošću.«''
Drevni je grad uključen u [[1996 World Monuments Watch]] [[World Monuments Fund]]-a, te opet u [[1998 World Monuments Watch|1998.]] i [[2000 World Monuments Watch|2000]]. 1996. ova organizacija apelira da Pompeji "očajnički vape za obnovom" i poziva na izradu generalnog plana restauracije i interpretacije .<ref>World Monuments Fund, [http://www.wmf.org/sites/default/files/wmf_publication/Watch_Catalog_1996.pdf ''List of 100 Most Endangered Sites - 1996''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130320153209/http://www.wmf.org/sites/default/files/wmf_publication/Watch_Catalog_1996.pdf |date=20. ožujka 2013. }}, New York, NY: 1996, p. 31.]</ref>
 
Drevni je grad uključen u [[1996 World Monuments Watch]] [[World Monuments Fund]]-a, te opet u [[1998 World Monuments Watch|1998.]] i [[2000 World Monuments Watch|2000]]. 1996. ova organizacija apelira da Pompeji "očajnički vape za obnovom" i poziva na izradu generalnog plana restauracije i interpretacije .<ref>World Monuments Fund, [http://www.wmf.org/sites/default/files/wmf_publication/Watch_Catalog_1996.pdf ''List of 100 Most Endangered Sites - 1996''] {{Webarchive|url=[https://web.archive.org/web/20130320153209/http://www.wmf.org/sites/default/files/wmf_publication/Watch_Catalog_1996.pdf |date=20.List ožujkaof 2013.100 }}Most Endangered Sites - 1996]'', New York, NY: 1996, p. 31.]</ref>
 
Ono je dobilo investiciju od 78 milijuna eura od EU za projekt čiji je cilj da se zaustavi i prevenira propadanje zgrada i ukrasnih i arhitektonskih elemenata.
Zidne slike i skulpture u oba su grada odlično očuvane, te su sačuvale puno detalja i boje.
 
Nažalost, u vrijeme iskopavanje, slike počinju blijediti zbog sunca, te također postaju i sve lomljivije, te se skidaju s zidova. Ovome doprinosi i fotografiranje uz pomoć bljeskalica. MeđitimMeđutim, ovi problemi lako se kontrolitaju jednostavnim konzervatorskim postupcima: stare organske metode su se već dokazale kao uspješne, a i moderniji postupci također su djelotvorni - korištenje aluminija i plastike daje čak i bolje rezultate. Nadalje, načinjene su i brojne detaljne reprodukcije nekih od djela, poput Aleksandova mozaika iz Faunove kuće. Nažalost nisu sve poduzete mjere bile uvijek djelotvorne, neke su dapače i doprinijele propadanju. Primjerice zaštitna kućišta od [[pleksiglas]]a načinjena su za zaštitu [[Freska|fresaka]] i grafita, no pod istima se kondenzirala vlaga te tako štetila podlozi istih.
 
====Biljke i životinje====
[[Kampanija]], regija u kojoj se nalaze oba grada, vrlo je povoljne klime i plodnoga tla. Tako da brojne biljke rastu i na samom arheološkom nalazištu. [[Henri de Saint-Blanquat]] identificirao je 31 parazitsku biljku u Pompejima, koje nakon rasta na ogoljenom tlu, svojim širenjem napadaju okolne građevine, te štete mozaicima i pločicama. Poseban je problem bršljan, koji osim što svojim rastom uništava zidove, još ga i dodatno potkopava svojim korijenjem.
 
Veliki problem su i psi lutalice, te u Herkulanumu golubovi.
Ljudska aktivnost, bilo slučajna ili namjerna, ključni je element u propadanju oba nalazišta, još od prvih iskapanja.
====Rana iskapanja i turizam====
Suvremeno iskopavanjeiskapanje ruševina započelo je 1748. Nakon toga prirodne pojave i turizam počeli su uzimati danak. Budući da je održavanje lokacije od 109 hektara (još 50 jutara pod zemljom) uvijek bilo "nepravilno i nedovoljno", rekao je g. Guzzo, Pompeji pate. "Stanje očuvanosti se smanjilo i nastavit će se smanjivati, uvijek brže", rekao je. "Rušenje zidova je neizbježno."<ref>{{Citiranje novina |last=Povoledo |first=Elisabetta |date=2010-12-13 |title=Pompeii’s Problems Reflect Longstanding Neglect |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2010/12/14/arts/design/14pompeii.html |access-date=2021-09-05 |issn=0362-4331}}</ref>
 
====Pokušaji rekonstrukcije====
| url=http://www.hi.com.au/bookstore/bmoredetail.asp?idval=1220/3978/25002
| isbn=1-74081-195-X }}
* {{cite book|last=Hurley|first=Toni|title=Antiquity 3|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2005|url=http://www.oup.com.au/content/general.asp?ContentID=805|isbn=0-19-551687-7|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060917133124/https://oup.com.au/content/general.asp?ContentID=805|archivedate=17. rujna 2006.|access-date=14. listopada 2012.}}
* {{cite book
| last=Hurley
| first=Toni ''et al.''
| title=Antiquity 3
| publisher=[[Oxford University Press]]
| year=2005
| url=http://www.oup.com.au/content/general.asp?ContentID=805
| isbn=0-19-551687-7
| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060917133124/https://oup.com.au/content/general.asp?ContentID=805
| archivedate=17. rujna 2006.
| access-date=14. listopada 2012.
}}
* {{cite book
| last=Allison
| access-date=14. listopada 2012.
}}
*
 
==Vanjske poveznice==
* [https://web.archive.org/web/20110516174313/http://www.wmf.org/sites/default/files/wmf_publication/Conservation%20in%20the%20Shadow%20of%20Vesuvius%20a%20Review%20of%20Best%20Practices.pdf World Monuments Fund, ''Conservation in the Shadow of Vesuvius: a Review of Best Practices / Conservazione all’ombra del Vesuvio: un esame delle migliori pratiche,'' 2003.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516174313/http://www.wmf.org/sites/default/files/wmf_publication/Conservation%20in%20the%20Shadow%20of%20Vesuvius%20a%20Review%20of%20Best%20Practices.pdf |date=16. svibnja 2011. }}
* [http://www.auckland.ac.nz/uoa/about/news/publications/universitynews/issues/2006/06/home/antiquities.cfm Challenge of Saving Antiquities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071207061826/http://www.auckland.ac.nz/uoa/about/news/publications/universitynews/issues/2006/06/home/antiquities.cfm |date=7.Challenge prosincaof 2007.Saving Antiquities] }}
* [https://web.archive.org/web/20070706182758/http://www.coe.int/t/e/cultural_co-operation/heritage/archaeology/Statementguzzo.asp History of the Management of Pompeii and Herculaneum]