Razlika između inačica stranice »7,62×51 mm NATO«

'''7,62×51mm NATO''' (službeno [[NATO|NATO-vo]] nazivlje - 7.62 NATO) je standardna dimenzija [[Metak|metka]] (čahure) za vatrena oružja. Razvijen je u [[1950-ih|1950-ima]] kao standard za mala oružja unutar članica [[NATO]]-a.

7.62 NATO je uveden za američku [[Puška|pušku]] [[M14 (puška)|M14]] i [[Strojnica|strojnicu]] [[M60 (strojnica)|M60]] u kasnim 50-im. M14 je zamijenjen u američkoj službi otkada je pješaštvo usvojilo suvremeniju pušku [[M16 (puška)|M16]] kalibriranu za manji [[5,56×45mm NATO|5,56mm NATO]]. Kako godNo, M14 i mnoga druga oružja koja koriste 7,62×51 su još u službi, osobito u slučaju [[Snajper|snajperskih pušaka]] i [[strojnica]] koje su izabrale specijalne postrojbe.

Iako nisu identičniisti, 7,62×51mm NATO i komercijalni [[.308 Winchester]] su slični, premda [[Institut za proizvođače streljiva i sportskih oružja]] (SAAMI) ne smatra da je nesigurno ispaljivati NATO runde u oružju napravljenom za trgovinsku rundu. Bilo je puno značajnih rasprava<ref name="gunboards.com">{{Citiranje weba |title=FAQ: Difference between .308 & 7.62 X51 (NATO) |url=https://www.gunboards.com/threads/faq-difference-between-308-7-62-x51-nato.945/ |access-date=2021-09-23 |website=Gunboards Forums |language=en-US}}</ref> o kompatibilnoj cijevi i o tlaku na kraju cijevi između dva metka temeljena na barutnom punjenju i debljini kod vojnih i komercijalnih rundi. Debata ideje naobostrana, oba puta,te ATF preporučuje provjeru na urezu ili žigu cijevi, ako je vlasnik oružja nesiguran, neka se savjetuje s proizvođačem.<ref name="saami.org">{{Citiranje časopisa |url=http://www.saami.org/specifications_and_information/publications/download/SAAMI_ITEM_211-Unsafe_Arms_and_Ammunition_Combinations.pdf |accessdate=31. svibnja 2013. |title=Specifikacije i info nesigurnim kombinacijama oružja i municije |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131116092917/http://www.saami.org/specifications_and_information/publications/download/SAAMI_ITEM_211-Unsafe_Arms_and_Ammunition_Combinations.pdf |archivedate=16. studenoga 2013.}}</ref>

Sama runda (čahura koja drži metak) ima slični balistički učinak kod većine vatrenih oružja kao što je [[.30-06 Springfield]] koji je zamijenjen u američkoj službi. Iako kraći, standardna punjenja ispaljuju slične težine metka sa samo lakšom redukcijom u brzini. Manja čahura zahtjeva manje [[Mjed|mesinga]] i prinosi manju rundu. Ova kraća runda omogućuje smanjenu veličinu i težinu oružja kojeg koristi.

Posao koji bi vjerojatno razvioRazvoj 7,62×51mm NATO počeo je počeo odmah poslijenakon [[1. svjetski rat|1. svjetskog rata]] kada se pokazalo da se krupna, jaka .30-06 runda teško prilagođava [[Poluautomatska puška|poluautomatskim puškama]]. Manje moćnija runda bi omogućila bi lakši paljbeni mehanizam. U to vrijeme, dizajn koji je najviše obećavao bio je [[.276 Pedersen]]. Kada se eventualno demonstriralo da je .30-06 pogodnopogodan za poluautomatske puške, .276-ica je odbačena.

Kada se rat počeo ponovno nazirati samo nekoliko desetljeća poslije, .30-06 je bila jedina runda dostupna i [[M1 Garand]] je bio pružan američkim trupama s većom vatrenom moći nego od protivničkih [[Repetirka|bolterica/repetirka]]. Garand je radio tako dobro da je [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] vidio malu potrebu da ga zamijeni tijekom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] i .30-06 je dobro služila u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] i sredinom [[1960-ih]].

Tijekom [[1940-ih]] i ranih 1950-ih, nekolikoprovedeno eksperimenataje sunekoliko provedenaeksperimenata kako bi se Garand poboljšao. Jedna od najčešćih žalbi bila je to da je ograničeni kapacitet en-blok koji drži 8 rundi i mnogi pokusni dizajni modificirali su oružje s odvojivim okvirnim šaržerom (spremnikom). Puška '''T20''' od [[Springfield Armory|Springfield oružarnice]] (''Springfield Armory'') bila je automatska verzija. Premda nikada usvojena, iskustvo s automatskim Garandom dovelo je do osnovnih temelja za svoju zamjenu.