Muhamed Filipović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.6
Redak 19:
Muhamed Filipović rođen je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] u obitelji Sulejmana i Đule. Majka mu je sestrična [[Džafer Kulenović|Džafera]] i [[Osman Kulenović|Osmana Kulenovića]], ustaških visokih dužnosnika. U vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], brat mu je završio u [[Sabirni logor Jasenovac|sabirnom logoru Jasenovac]], a sestra Zilha otišla je u komunističku ilegalu.<ref>Filipović, 2005.</ref> Njegova obitelj [[beg]]ovskog je porijekla i potječe od [[zagreb]]ačkog kanonika Franje Filipovića koji je 1574. prešao na islam i uzeo ime Muhamed, a zauzvrat je od sultana dobio posjed u [[Glamoč]]u.<ref>Ćošković, Pejo: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6004 Filipovići]. Hrvatski biografski leksikon. Pristupljeno 3. lipnja 2016.</ref>
 
Filipović je u rodnom gradu završio osnovnu i srednju školu. Filozofiju je studirao na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] i [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Zagrebu]]. Diplomirao je 1952., a doktorirao 1960.<ref name="ANUBiH">[http://www.anubih.ba/index.php/clanstvo/redovni-clanovi/product/view/1/6 Muhamed Filipović] {{Webarchive|url=https://archive.today/20160613031125/http://www.anubih.ba/index.php/clanstvo/redovni-clanovi/product/view/1/6 |date=13. lipnja 2016. }}, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2016.</ref> Bio je docent, izvanredni i redovni profesor logike i metodologije s metodologijom znanosti na Odsjeku za filozofiju [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. U [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiju znanosti i umjetnosti BiH]] izabran je 1976., da bi 1978. bio izabran za dopisnog, a 1987. za redovnog člana.<ref name="ANUBiH"/>
 
U vrijeme osnivanja [[Stranka demokratske akcije|SDA]], Filipović je bio jedan od njezinih potpredsjednika. Kasnije se povukao iz stranke zajedno s [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]] s kojim je osnovao [[Muslimanska bošnjačka organizacija|Muslimansku bošnjačku organizaciju]],<ref name="Pejanovic46">Pejanović, 2004., str. 46.</ref> gdje je također bio potpredsjednik.<ref>Zulfikarpašić, 1995., str. 99.</ref> MBO je dobila neznatan broj glasova na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|općim izborima]] 1990. U vrijeme rasprave o tome treba li [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] ostati u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]], MBO i njezin predsjednik Zulfikarpašić zagovarali su muslimansko-srpski sporazum i ostanak u Jugoslaviji.<ref name="Pejanovic46"/> U skladu s tim, Zulfikarpašić i Filipović, uz odobrenje [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], započeli su u lipnju 1991. pregovore sa srpskim vodstvom, iz čega je nastao sporazum [[Sporazum Karadžić - Filipović|Karadžić - Filipović]].<ref>Filipović, Muhamed: [http://www.nezavisne.com/index/kolumne/Historijski-sporazum/30644 Historijski sporazum]. Nezavinse novine, 15. listopada 2008. Pristupljeno 3. lipnja 2016.</ref>