Gospodarstvo Njemačke: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
ispravci |
||
Redak 1:
{{Nedostaju izvori}}{{zastarjelo}}<!-- zastarjele info u
▲{{Nedostaju izvori}}{{zastarjelo}}<!-- zastarjele info u svim odlomcima osim bdp,plaće i inflacija
~~~~ -->
{{Gospodarstvo
Line 16 ⟶ 15:
|sektori = poljoprivreda (0.7%), industrija (30.7%), usluge (68.6%) ([[2017.]] proc.)
|inflacija = 1.4% ([[2019.]] proc.)
|siromaštvo =
|radna-snaga = 44.585 milijuna ([[2020.]] proc.)
|prema-zanimanju = poljoprivreda (1.4%), industrija (24.2%), usluge (74.3%) ([[2016..]])
Line 35 ⟶ 34:
<ref>{{Citiranje weba |title=Germany - The World Factbook |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/germany/ |access-date=2021-09-09 |website=www.cia.gov}}</ref>
Njemačka je treće najveće gospodarstvo svijeta, odmah iza [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] i [[Japan]]a i jedna je od najrazvijenijih zemalja [[Europa|Europe]] i svijeta. Premda je jedna od najvećih izvoznika u svijetu. Tome treba pridodati veliko financijsko opterećenje njemačkog ujedinjenja s godišnjim transferima od oko 80 milijardi eura.
Njemačko gospodarstvo je puno optimizma.<ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Njemačko gospodarstvo puno optimizma za 2022. {{!}} DW {{!}} 27.12.2021|url=https://www.dw.com/hr/njema%C4%8Dko-gospodarstvo-puno-optimizma-za-2022/a-60265428|access-date=2022-01-13|website=DW.COM|language=hr-HR}}</ref> Nijemci su u protekloj 2020. i 2021. povećali svoje ušteđevine za 7.7 bilijuna eura.<ref>{{Citiranje weba|title=Nijemci su lani nagomilali rekordno bogatstvo|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2329669|access-date=2022-01-13|website=www.index.hr|language=hr}}</ref>
== Bruto domaći proizvod ==
Line 61 ⟶ 60:
== Nezaposlenost ==
~~~~ -->
Njemačke agencije za zapošljavanje računaju, zbog pandemije korona virusa i njenih posljedica po privredu, rast nezaposlenosti za oko 30 posto.Vodeći ekonomski instituti ističu kako će istovremeno više barometara koji pokazuju stanje privrede pasti u travnju na
==Investicije==
Line 92 ⟶ 91:
[[Datoteka:BASF1.jpg|mini|300px|Svjetsko najveće usklađeno kemijsko postrojenje [[BASF]] blizu [[Ludwigshafen]]a]]
Industrija i graditeljsvo su u 2003. godini činili 29% bruto društvenog proizvoda Njemačke, vrlo veliki udio bez uzimanja u obzir uslužni sektor. Sam sektor zapošljava 26.4% radne snage. Njemačka je nadmoćna u proizvodnji automobila, strojnih alata i kemikalija. S proizvodnjom od 5.5 milijuna vozila u 2003., [[Njemačka]] je treći najveći proizvođač [[automobil]]a u svijetu poslije [[
Kao u većini zapadnih industrijskih zemalja i Njemačka se industrija zadnjih nekoliko godina suočava sa strukturnim promjenama. Značenje industrije postepeno pada, dok na njezino mjesto stupa sektor usluga. Unatoč tome je industrija s oko 8 milijuna zaposlenih još uvijek najvažniji stup njemačkog gospodarstva. Najvažnije grane industrije su industrija cestovnih vozila s prometom od 227 milijardi eura, elektrotehnika s prometom od 152 milijardi eura, strojogradnja s prometom od 142 milijardi eura i kemijska industrija s prometom od 113 milijardi eura. Tradicionalne industrijske grane kao što su industrija čelika ili tekstilna industrija zadnjih su godina zbog pritiska zemalja s jeftinom radnom snagom izgubile na važnosti. Neke industrijske grane kao što je farmaceutska industrija dospjele su zbog preuzimanja i spajanja većinom u vlasništvo stranih kompanija.
Line 100 ⟶ 99:
Njemačka automobilska industrija zapošljava 748.300 ljudi. Prodaja automobila na njemačkom tržištu smanjena je za devet posto u 2007. na najnižu razinu od povijesnog njemačkog ujedinjenja prije više od 17 godina pod utjecajem rastućih cijena energenata i nepopularnog povećanja poreza na dodanu vrijednost. Po podacima Njemačkog udruženja automobilske industrije, prodaja u Njemačkoj, u najvećem europskom tržištu automobila, smanjena je na 3,15 milijuna vozila u 2007., što je u oštroj suprotnosti s 11-postotnim povećanjem izvoza koji je dosegnuo nove rekordno visoke razine.
Zadnji njemački ugljenokop u Bottropu u Rurskoj oblasti zatvoren je u prosincu 2018. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Zatvara se i posljednji rudnik ugljena u Njemačkoj|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2051561|access-date=2022-01-13|website=www.index.hr|language=hr}}</ref>
{| class="prettytable" border="1" cellspacing="0" cellpadding="5"
|