908
uređivanja
m (RpA: WP:NI, WP:HRV) |
(ispravci, nove informcije i wikipoveznica) |
||
{{dz}}
[[Datoteka:World Inflation Rate 2019.png|mini|desno|380px|Stope inflacije u svijetu 2019.]]
'''Inflacija''' je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.<ref>{{Cite book |last1=Burda |first1=Michael C. |author-link=Michael C. Burda |last2=Wyplosz |first2=Charles |title=Macroeconomics: a European text |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=1997 |isbn=0-19-877468-0}} (Glossary)</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abel |first1=Andrew |last2=Bernanke |first2=Ben |author-link2=Ben Bernanke |title=Macroeconomics |publisher=Pearson |year=2005 |edition=5}} (Glossary)</ref> Kada opća razina cijena poraste, određena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, čime dolazi do smanjenja kupovne moći po novčanoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.<ref>[http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 Why price stability?] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081014031836/http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 |date=October 14, 2008 }}, Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.</ref><ref>Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."</ref> Uobičajena mjera inflacije zove se '''stopa inflacije''' koja se računa kao godišnja promjena u općem [[Cjenovni indeks|cjenovnom indeksu]] (najčešće [[Indeks potrošačkih cijena]]).<ref name="Mankiw 2002 22–32">{{Cite journal |last=Mankiw |first=N. Gregory |author-link=N. Gregory Mankiw |title=Macroeconomics |publisher=Worth |year=2002 |edition=5}}</ref>
Prema intenzitetu inflacija se obično dijeli na umjerenu (do 5% godišnje), galopirajuću (iznad 10% godišnje) i hiperinflaciju (iznad 50% godišnje).
*
* U galopirajućoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadržavaju minimalne količine potrebne za transakcije. Cijene se izražavaju u stabilnijim [[valuta]]ma, dok [[ugovor]]i dobivaju deviznu klauzulu. Financijska tržišta odumiru iako gospodarstvo funkcionira. Ljudi nagomilavaju proizvode, kupuju kuće, a kamatne stope su visoke.
* Kod [[Hiperinflacija|hiperinflacije]] stopa inflacije je višeznamenkasta. Ponuda novca daleko premašuje njegovu potražnju. Novčana razmjena se zamjenjuje trampom ([[robna razmjena]]), dolazi do dramatične preraspodjele bogatstva i gospodarstvo je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost može dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj način zatvoriti "začarani krug". Stanovništvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zadužuje, a dodatna emisija novca od središnje banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do teških društvenih i socijalnih poremećaja, a gospodarstvo uopće ne funkcionira. Novac jako brzo gubi na vrijednosti, relativne cijene su vrlo nestabilne.
== Uzroci inflacije ==
|