Razlika između inačica stranice »Inflacija«

Dodano 180 bajtova ,  prije 4 mjeseca
ispravci, nove informcije i wikipoveznica
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
(ispravci, nove informcije i wikipoveznica)
 
{{dz}}
[[Datoteka:World Inflation Rate 2019.png|mini|desno|380px|Stope inflacije u svijetu 2019.]]
'''Inflacija''' je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.<ref>{{Cite book |last1=Burda |first1=Michael C. |author-link=Michael C. Burda |last2=Wyplosz |first2=Charles |title=Macroeconomics: a European text |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=1997 |isbn=0-19-877468-0}} (Glossary)</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abel |first1=Andrew |last2=Bernanke |first2=Ben |author-link2=Ben Bernanke |title=Macroeconomics |publisher=Pearson |year=2005 |edition=5}} (Glossary)</ref> Kada opća razina cijena poraste, određena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, čime dolazi do smanjenja kupovne moći po novčanoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.<ref>[http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 Why price stability?] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081014031836/http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 |date=October 14, 2008 }}, Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.</ref><ref>Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."</ref> Uobičajena mjera inflacije zove se '''stopa inflacije''' koja se računa kao godišnja promjena u općem [[Cjenovni indeks|cjenovnom indeksu]] (najčešće [[Indeks potrošačkih cijena]]).<ref name="Mankiw 2002 22–32">{{Cite journal |last=Mankiw |first=N. Gregory |author-link=N. Gregory Mankiw |title=Macroeconomics |publisher=Worth |year=2002 |edition=5}}</ref>
 
Prema intenzitetu inflacija se obično dijeli na umjerenu (do 5% godišnje), galopirajuću (iznad 10% godišnje) i hiperinflaciju (iznad 50% godišnje).
 
* UmjerenaNiska (umjerena) inflacija prisutna je u mnogim svjetskim [[gospodarstvo|gospodarstvima]]. Povjerenje ljudi u [[novac]] nije upitno pa ga ne nastoje pretvoriti u nekretnine ili neki drugi oblik trajnih potrošnih dobara. Ljudi su spremni na dugoročne transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvrjeđuje. Umjerena inflacija se obično smatra stimulativnom kako za agregatnu ponudu tako i za agregatnu potražnju.
 
* U galopirajućoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadržavaju minimalne količine potrebne za transakcije. Cijene se izražavaju u stabilnijim [[valuta]]ma, dok [[ugovor]]i dobivaju deviznu klauzulu. Financijska tržišta odumiru iako gospodarstvo funkcionira. Ljudi nagomilavaju proizvode, kupuju kuće, a kamatne stope su visoke.
 
* Kod [[Hiperinflacija|hiperinflacije]] stopa inflacije je višeznamenkasta. Ponuda novca daleko premašuje njegovu potražnju. Novčana razmjena se zamjenjuje trampom ([[robna razmjena]]), dolazi do dramatične preraspodjele bogatstva i gospodarstvo je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost može dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj način zatvoriti "začarani krug". Stanovništvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zadužuje, a dodatna emisija novca od središnje banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do teških društvenih i socijalnih poremećaja, a gospodarstvo uopće ne funkcionira. Novac jako brzo gubi na vrijednosti, relativne cijene su vrlo nestabilne.
 
== Uzroci inflacije ==