Svjetska banka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 4:
'''Svjetska banka''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''World Bank'') prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Sastoji se od dvije institucije: [[Međunarodna banka za obnovu i razvoj|Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD)]] i [[Međunarodna udruga za razvoj|Međunarodne udruge za razvoj (IDA)]]. Svjetska banka sastavni je dio [[Svjetska banka (grupa)|grupe Svjetske banke]]. Sjedište joj je u [[Washington|Washingtion D.C.-ju]].
 
Trenutačni je cilj Svjetske banke smanjenje siromaštva i suzbijanje pandemije.
 
== Povijest ==
Redak 11:
Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.
 
Iako su na [[Konferencija u Bretton Woodsu|Bretton Woods konferenciji]] bile zastupljene mnoge države, [[Sjedinjene Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] bile su najsnažnije u prisutnosti i prevladavale su u pregovorima.<ref name="Goldman 2005">{{cite book |title=Imperial Nature: The World Bank and Struggles for Social Justice in the Age of Globalization |url=https://archive.org/details/imperialnaturewo0000gold |url-access=registration |author=Goldman, Michael |year=2005 |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |isbn=978-0-300-11974-9}}</ref> Namjera za osnivanjem Svjetske banke bila je davanje privremenih posudbi zemlje s niskim dohotkom koje nisu mogle komercijalno dobiti kredite. [[Banka]] može praviti zajmove i tražiti reforme politike od primatelja.
 
=== 1944. – 1974. ===
Redak 41:
Tradicionalno, na temelju prešutnog razumijevanja između Sjedinjenih Država i Europe, predsjednik Svjetske banke uvijek je biran između kandidata koje su imenovale Sjedinjene Države. U [[2012.]] su prvi put nominirana dva državljana koji nisu iz [[SAD]]-a.
 
[[23. ožujka]] [[2012.]], američki predsjednik [[Barack Obama]] objavio je da će [[Sjedinjene Države]] nominirati Jima Yonga Kima za sljedećeg predsjednika Banke.<ref name="Office of the Press Secretary 2012">{{Cite news |title=President Obama Announces U.S. Nomination of Dr. Jim Yong Kim to Lead World Bank |author=Office of the Press Secretary |date=23. ožujka 2012. |publisher=The White House |url=http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2012/03/23/president-obama-announces-us-nomination-dr-jim-yong-kim-lead-world-bank |accessdate=23. ožujka 2012.}}</ref> [[Jim Yong Kim]] izabran je [[27. travnja]] [[2012.]] i ponovno izabran za drugi petogodišnji mandat u [[2017.]] Najavio je da će podnijeti ostavku na snagu [[1. veljače]] [[2019.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/business-46787840 |title=Jim Yong Kim steps down as President of World Bank |author=BBC |work=BBC News |date=7. siječnja 2019.}}</ref> PovremenoPrivremeno ga je zamijenila bivša izvršna direktorica Svjetske banke, [[Kristalina Georgieva]]. Nju je naslijedio David Malpass 9. travnja 2019. godine.
 
Usred globalne borbe s pandemijom COVID-19, Svjetska banka je u rujnu 2020. objavila plan od 12 milijardi dolara za opskrbu "zemlja s niskim i srednjim prihodima" cjepivom nakon što ono bude odobreno. Plan je trebao utjecati na više od dvije milijarde ljudi.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-09-29|title=World Bank announces $12bn plan for poor countries to buy Covid vaccines|url=http://www.theguardian.com/business/2020/sep/29/world-bank-announces-plan-poor-countries-buy-covid-vaccines|access-date=2022-01-16|website=the Guardian|language=en}}</ref> Svjetska banka nastoji da se više cjepiva dostavi siromašnim zemljama. Pri tome je odobrila 1,6 milijardi dolara za cjepiva u 12 zemalja, uključujući Filipine, Bangladeš, Tunis i Etiopiju, nakon čega slijedi još jedan plan koji uključuje 30 zemalja.<ref>{{Citiranje weba|title=Svjetska banka za standardiziranje ugovora za cjepiva protiv covida-19|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/svjetska-banka-za-standardiziranje-ugovora-za-cjepiva-protiv-covida-19-20210220|access-date=2022-01-16|website=tportal.hr}}</ref>
 
== Grupa svjetske banke ==