Alojzije Stepinac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Kontroverze oko spašavanja Kozaračke djece: izvor su pisma čitatelja - nevjerodostojan izvor. |
|||
Redak 423:
=== Kontroverze oko spašavanja Kozaračke djece ===
Povjesničarka Nataša Mataušić navodi da je humanitarka Diana Budisavljević prvi put kontaktirala Stepinca i tražila pomoć u prosincu 1941., no Stepinac je ''“isprva bio nezainteresiran za bilo kakvu pomoć Diani,… zatim joj je davao obećanja koja nije izvršavao”'' da bi tek osam mjeseci kasnije, u kolovoza 1942. a naročito od siječnja 1943. preko Caritasa pružio pomoć pri udomljavanju djecu''.''<ref name=":20">{{Citiranje weba|title=Diana je prezirala ustašku vlast, ali je s njom surađivala kako bi spasila djecu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/diana-je-prezirala-ustasku-vlast-ali-je-s-njom-suradivala-kako-bi-spasila-djecu-1430707|access-date=2021-11-11|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref name=":21">{{Citiranje knjige|last=Ognjenović|first=Gorana|url=https://books.google.co.nz/books?id=u3-QDAAAQBAJ&newbks=0&printsec=frontcover&dq=Revolutionary+Totalitarianism,+Pragmatic+Socialism&hl=en&source=newbks_fb&redir_esc=y|title=Revolutionary Totalitarianism, Pragmatic Socialism, Transition: Volume One, Tito's Yugoslavia, Stories Untold|last2=Jozelić|first2=Jasna|date=2016-06-30|publisher=Springer|isbn=978-1-137-59743-4|pages=69|language=en}}</ref> Unatoč tome, ''“Stepinčev biograf Benigar stavlja u isključivo njegovu zaslugu koloniziranje djece što će kasnije mnogi koristiti kao dokaz da je upravo Stepinac spasio 7.000 srpske djece."'' Mataušić piše da je Diana ostala suzdržana premu Stepincu, jer ''“je zasigurno mislila da je Stepinac mogao reagirati puno ranije i učiniti za djecu puno više. Prva djeca dolaze u Zagreb 11. srpnja 1942., a Stepinac svoju poslanicu [Caritasu za udomljavanje] piše tek krajem kolovoza.”''<ref name=":20" /> Mataušić navodi da je tadašnji ravnatelj Caritasa, [[Stjepan Dumić]], također bio izrazio više kritika o Stepinčevom djelovanju pri udomljavanju, to jest da unatoč tome što je Stepinac imao u vlasništvu 110 krava, nije dao mlijeka za djecu, te nije ponudio nijedno od brojnih prikladnih zdanja u vlasništvu crkve u Zagrebu za smještaj djece;<ref name=":21" />
Stipan Bunjevac, kolumnist Glasa Koncila u svojem blogu od 4. prosinca 2017. tvrdi da je izjava ravnatelja Caritasa Stjepana Dumića bila sadržana u članku objavljenom u dnevnim novinama "Vjesnik" br. 222 od 19. siječnja 1946. godine, u kojemu je bilo navedeno da nadbiskup Alojzije Stepinac nije uopće znao da Caritas Zagrebačke biskupije pomaže srpskoj djeci.{{Nedostaje izvor}} Navode u tom članku, prema Bunjevcu, već je 25. siječnja 1946. godine demantirao novi ravnatelj Caritasa [[Vilim Nuk|dr. Vilim Nuk]]. U demantiju je između ostalog objasnio da na nabiskupskom dobru nikad nije bilo 110 krava, a da je Caritas na raspolaganju imao dovoljno novca da kupi potrebne količina mlijeka za djecu. Demantij nikad nije objavljen.<ref>[https://www.glas-koncila.hr/vjesnikove-bezocne-lazi-o-nadbiskupu-alojziju-stepincu/ "»VJESNIKOVE« BEZOČNE LAŽI O NADBISKUPU ALOJZIJU STEPINCU »Karitasov« odgovor na bezočne laži »Vjesnik« nije objavio"], Stipan Bunjevac, "Glas Koncila, 4. prosinca 2017. Pristupljeno 18. siječnja 2022.</ref> {{Nevjerodostojan izvor}}
| |||