|
Kao jasno deklarirani antikomunist i istaknuti katolički prelat koji je podržao osnivanje [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], bio je promatran kao očiti protivnik [[KPJ|komunističkog režima]] u obnovljenoj [[SFRJ|Jugoslaviji pod komunističkom vlašću]]. Nakon što je odbio odvajanje Katoličke Crkve u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[Vatikan]]a, od komunističkog režima [[11. listopada]] [[1946.]] godine osuđen je u [[Namješteni sudski postupak|krajnje neregularnom sudskom postupku]] na 16 godina [[zatvor]]a i prisilnog rada prema optužnici za suradnju s okupatorom, sudjelovanja u nasilnim „prekrštavanjima“ građana pravoslavne vjeroispovijesti, obnašanja dužnosti vojnoga vikara NDH, sudjelovanja u rušenju novouspostavljenoga poretka te odgovornosti za rad čitavoga katoličkoga klera u Hrvatskoj i Jugoslaviji za vrijeme rata.<ref> Andreić, Dominik, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=339372 OKOLNOSTI SUDENJA ZAGREBAČKOM NADBISKUPU ALOJZIJU STEPINCU, ANALIZA SUDSKOGA SPISA I PRAVNE ODRŽIVOSTI PRESUDE], [[Obnova (časopis)|''Časopis za kulturu, društvo i politiku Obnova'']] 12 (1): 91-112. </ref>
Djelovanje nadbiskupa Stepinca tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] predmet je rasprava u [[Historiografija|historiografiji]] i [[Publicistika|publicistici]]. Pobornici Stepinca navode da je pomagao progonjene i patnike, zbrinuo je više stotina prognanih slovenskih svećenika te veliki broj bolesne i gladne djece.<ref>Horvat, Vladimir: Kardinal Alojzije Stepinac, mučenik za ljudska prava, Meridijani, Zagreb-Samobor, Krašić 2008.</ref> Također navode kako je prosvjedovao protiv progona [[Židovi|Židova]] i Srba i provedbe rasnih zakona, te spasio brojne Židove i Srbe.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/kako-je-stepinac-spasavao-srbe-samo-1943.-godine-spasio-je-7000-srpske-sirocadi-s-kozare-i-3000-djece-partizana/174592/ |title=KAKO JE STEPINAC SPAŠAVAO SRBE Samo 1943. godine spasio je 7000 srpske siročadi s Kozare i 3000 djece partizana |author=prezentacija knjige mons. Jurja Batelje |date=2015-10-11 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2019-02-15}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zagrebacki-poduzetnik-zidovskog-porijekla-stepinac-je-mojem-ocu-spasio-zivot-1274807 |title=Zagrebački poduzetnik židovskog porijekla: Stepinac je mojem ocu spasio život |author=Darko Pavičić |date=2019-10-08 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-02-15}}</ref> Ističu kako je u govoru ispred [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] [[31. listopada]] [[1943.]] godine osudio [[rasizam|rasnu]], nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu vrstu [[diskriminacija|diskriminacije]], zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Kritičari pak navode da je Stepinac odmah postao odlučni pristaša [[Sile Osovine|osovinski]]-stvorene [[NDH]],<ref name=":3">{{Citiranje knjige |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |first=Jozo |last=Tomasevich |date=Listopad 2002. |url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&newbks=0&hl=en |language=en |pages=554 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-7924-1}}</ref> te da se isprva nije protivio rasnim zakonima, niti slanju Židova u NDH sabirne logore, već je samo tražio da se to vrši na »humanije« načine.{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}}<ref name=":13">Hrvoje Klasić, op. cit.</ref> Također navode da se Stepinac složio s planovima za protjerivanje Srba iz NDH<ref name=":13" /> i da se nije dovoljno protivio nasilnim vjerskim prijelazima srpskih pravoslavaca na katoličanstvo.{{sfn|Tomasevich|2001|p=539}} Pored toga pišu da je prekasno javno progovorio protiv [[Ustaše|ustaških]] zločina, nakon što su obavili veći dio genocida, te da nikada nije javno prosvjedovao o zločinima protiv Srba i [[SPC]], najbrojnijim žrtvama ustaša,{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}}<ref name=":3" /> kao i da je sve do kraja rata javno podržavao NDH, čije su vlasti organizirale te zločine.<ref>{{Citiranje knjige |title=Croatia Under Ante Pavelic: America, the Ustase and Croatian Genocide |first=Robert |last=McCormick |date=2014-09-30 |url=https://books.google.com/books?id=c-t7BAAAQBAJ&newbks=0&hl=en&source=newbks_fb |language=en |pages=83 |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=978-1-78076-712-3}}</ref>{{sfn|Ivo Goldstein|2018|p=582-583}}
Alojzije Stepinac je nakon presude 5 godina proveo u zatvoru u [[Lepoglava|Lepoglavi]], a od kraja [[1951.]] pa sve do svoje smrti godine nalazi se u kućnom pritvoru u Krašiću. Hrvatsko pravosuđe 2016. godine presudu u cijelosti poništava.
|
