Habsburška Monarhija: razlika između inačica

bez sažetka
No edit summary
No edit summary
|flag_s1 = Flag of the Habsburg Monarchy.svg
|mapa = Spanish_Empire_and_Empire_of_Charles_V.svg
|mapa_opis = Habsburška Monarhija za vrijeme [[Karlo V.|Karla V. u 16. stoljeću]]
|jezik = [[latinski]], [[njemački]]
|vjera = [[katolicizam]]
}}'''Habsburška Monarhija''' naziv je države kojom je vladala [[Austrija|austrijska]] grana dinastije [[Habsburg]], a potom, od [[1745.]] do [[1918.]], i nasljednici iz dinastije [[Habsburg#Austrijski_carevi_iz_kuće_Habsburg-Lothringen|Habsburg-Lothringen]]. Glavni grad bio je [[Beč]] (od [[1583.]] do [[1611.]] [[Prag]]). Monarhija se od [[1804.]] do [[1867.]] nazivala [[Austrijsko Carstvo]] (gdje je vlast Monarhije obuhvatila tek dio ranijeg teritorija), a od 1867. do 1918. [[Austro-Ugarska]].
 
U prethodnim razdobljima Monarhija nije imala službenog zajedničkog naziva, nego je bila riječ o većem broju zemalja koje je ujedinjavala osoba vladara: glavni posjed monarhije bilo je [[Sveto Rimsko Carstvo]] , koje je obuhvaćalo današnju Austriju, Njemačku, Nizozemsku, Belgiju i dijelove drugih okolnih država. Habsburzi su uz to vladali [[Češko državno pravo|Češkom]], [[Kraljevina Ugarska|Ugarskom]], [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatskom]] i raznim drugim područjima u Europi i Svijetu.
 
Habsburška Monarhija svoje početke imala je u posjedima oko dvorca Habsburg u današnjoj [[Švicarska|Švicarskoj]], a kasnije je uporište uspostavila u [[habsburške nasljedne zemlje|habsburškim nasljednim zemljama]] (uglavnom današnja [[Austrija]] i [[Slovenija]]), koje su Habsburzi stekli od [[1278.]] Monarhija je narasla uz pomoć ženidbi i ratova, a osobito je polet doživjela nakon [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I]], [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]] i [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I]] koji je izabran i kraljem [[Češka|Češke]] i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva]]. Od tog trenutka vladari Habsburške Monarhije ponekad su izravno vladali i polovicom [[Europa|Europe]], a preko [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolske]] njihova je vlast zahvatila i druge kontinente.
 
Monarhija je jačala i rasla uz pomoć ženidbi i ratova, a osobito je polet doživjela u 15. i 16. stoljeću nakon [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I]], [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]] i [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I]] koji je izabran i kraljem [[Češka|Češke]] i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva]]. Od tog vremena vladari Habsburške Monarhije ponekad su izravno vladali i polovicom [[Europa|Europe]], a preko [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolske]] njihova je vlast zahvatila i druge kontinente.
 
Glavna opadanja moći Habsburgovaca bilježe se nakon [[Rat za španjolsku baštinu|Rata za španjolsku baštinu]] početkom 18. stoljeća, u vrijeme [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]] početkom 19. stoljeća, te nakon [[Austrijsko-pruski rat|Austrijsko-pruskog rata]] 1866. godine.
 
==Značajke==