Burakumin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
WP:OP — pokušaj spašavanja, brzinski/strojni prijevod uvoda s en.wiki |
||
Redak 1:
'''Burakumin''' (部落民, ljudi iz zaseoka/sela, oni koji žive u zaseocima/selima) nekadašnja je skupina ''nedodirljivih ljudi'' na dnu tradicionalne društvene [[Hijerarhija|hijerarhije]] u [[Japan|Japanu]]. Riječ ''buraku'' (jap. 部落) označava ''zaselak'', ''selo'', dok nastavak ''min'' (jap. 民) označava ''ljude'', ''[[Nacija|naciju]]'' ili ''podanike'' te u izravnom prijevodu riječ ''burakumin'' znači ''ljudi iz zaseoka''.▼
Burakumini su izvorno bili etnički Japanci sa zanimanjima koja su se smatrala ''kegare'' (穢れ, "oskvrnuće") tijekom japanske feudalne ere: krvnici, pogrebnici, radnici u klaonicama, mesari ili kožari. Burakumin je postao nasljedni status nedodirljivosti i neslužbena kasta u klasnom sustavu [[Tokugawa]] tijekom [[Edo (razdoblje)|Edo-razdoblja]]. Burakumini su bili žrtve teške diskriminacije i ostrakizma u japanskom društvu te su živjeli kao izopćenici u svojim zasebnim selima ili getima. Status burakumina službeno je ukinut nakon [[Revolucija Meiji|revolucije Meiji]] 1868. godine, ali potomci burakumina od tada su se i dalje suočavali sa stigmatizacijom i diskriminacijom u Japanu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Roberson|first=Stephen|title=THE MAINTENANCE OF DISCRIMINATION: AN ETHNOGRAPHY OF BURAKUMIN AND MULTICULTURAL JAPAN|url=https://www.academia.edu/41454724/THE_MAINTENANCE_OF_DISCRIMINATION_AN_ETHNOGRAPHY_OF_BURAKUMIN_AND_MULTICULTURAL_JAPAN}}</ref>
▲Riječ ''buraku'' (jap. 部落) označava ''zaselak'', ''selo'', dok nastavak ''min'' (jap. 民) označava ''ljude'', ''[[Nacija|naciju]]'' ili ''podanike'' te u izravnom prijevodu riječ ''burakumin'' znači ''ljudi iz zaseoka''.
Tijekom razdoblja [[Šogunat Tokugawa|Tokugawa]] glavno je društvo bilo podijeljeno u četiri skupine: [[samuraji]], seljaci, obrtnici i trgovci, a međuodnos između ove četiri skupine bio je zabranjen. Međutim, bilo je mnogo onih koji su spadali izvan ovih glavnih kategorija, poput tisuće manjih svećenika koje su zapošljavali budistički hramovi i šintoistička svetišta te oni koji su radili kao sluge za samuraje ili trgovce.<ref>{{Citiranje časopisa|date=2008-11-19|editor-last=Weiner|editor-first=Michael|title=Japan's Minorities|url=http://dx.doi.org/10.4324/9780203884997|doi=10.4324/9780203884997}}</ref> Oni koji su bili izvan glavnih kategorija bili su smatrani izopćenicima te su bili primorani baviti se točno određenim zanimanjima koja su se smatrala nečistima i nedodirljivima. Pučani su izbjegavali izravan kontakt s izopćenicima, a najopćenitiji argument koji se odnosi na podrijetlo vjerovanja da su izopćenici u Japanu zagađeni je onaj o [[Budizam|budizmu]] i [[Šintoizam|šintoizmu]]. U šintoizmu postoji vjerovanje da je meso životinja nečisto i nezadovoljno [[Bog|bogovima]], a uzroci nečistoće također su bili povezani s bolestima, ranama, smrću i svim vrstama povezanih aktivnosti, dok je budističko učenje, koje naglašavalo suosjećanje sa svim bićima, zabranilo ubijanje bilo kojeg oblika životinjskog svijeta.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Shimahara|first=Nobuo|url=http://dx.doi.org/10.1007/978-94-010-3050-2_4|title=Burakumin and Education|date=1971|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-90-247-5128-0|location=Dordrecht|pages=49–74}}</ref>
Line 13 ⟶ 12:
Krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], zabrinutost oko burakumina porasla je među progresivnim misliocima, književnicima i socijalnim reformatorima te na primjer, 1880-ih i 90-ih objavljeno je nekoliko knjiga o proučavanju eta skupine, a slično tome, 1910-ih napisani su poznati romani i kritike o burakuminima i njihovom životu.<ref name=":0" /> Najvažniji zadatak koji su provodili burakumin [[Aktivizam|aktivisti]] s početka dvadesetog stoljeća bio je stvaranje vlastite povijesti koja će uspostaviti mjesto za burakumin u nacionalnoj historiografiji.<ref>{{Citiranje knjige|last=McKnight|first=Anne|url=http://dx.doi.org/10.5749/minnesota/9780816672851.001.0001|title=Nakagami, Japan|date=2011-03-02|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-7285-1}}</ref>
Godine 1945., nakon poraza u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], stvoren je novi [[ustav]] ''nihonkokukenpou'' (jap. 日本国憲法), osmišljen kako bi naglasio [[Demokracija|demokraciju]] i [[ljudska prava]] unutar kojih su svi ljudi jednaki prema zakonu. Glavni oblici diskriminacije bili su vezani uz [[brak]] i zapošljavanje, a jedan od najvećih skandala 1970-ih vezan je uz otkriće knjige u kojoj je objavljen popis svih ''buraku'' zajednica, koju su po prilično visokim cijenama nabavljali i pojedinci i tvrtke.<ref name=":1" /> Godine 1987. objavljena je ambiciozna, ali kontroverzna knjiga pod naslovom ''Zašto su Dowa zastrašujuće'', autora Muichi Maekawa i Keiichi Fujita, a u knjizi je zaključeno je da je strah stvoren dijelom stvoren zbog neznanja, a dijelom i od nekih burakumina koji taj strah iskorištavaju za iznudu novca.<ref>{{Citiranje knjige|last=Nishimura|first=Yuko|url=http://dx.doi.org/10.1007/978-1-4419-1504-7_7|title=Civic Engagement and Community Development Among Japan’s Burakumin|date=2010|publisher=Springer New York|isbn=978-1-4419-1503-0|location=New York, NY|pages=119–138}}</ref>
Burakumin su, prema podacima ''Lige za oslobođenje buraku'', najveća manjinska skupina u Japanu, ali unatoč tomu njihovo postojanje je u velikoj mjeri zanijekano, a diskriminacija, u kontekstu dominantnog narativa o [[Homogenost|homogenosti]] japanske populacije je često još vezana uz pojam burakumina.<ref name=":1" /> Većina zajednica burakumina nalazi se u [[Kansai|Kansaiju]], [[Kyushu|Kyushuu]] ili oko kopnenog mora pa su mnoge od njih daleko od političkog i diplomatskog središta [[Tokio|Tokija]], a također se nalaze daleko od kulturnih centara Japana.<ref>{{Citiranje knjige|last=1957-|first=Andersson, René,|url=http://worldcat.org/oclc/186228709|title=Burakumin and Shimazaki Tōson's Hakai : images of discrimination in modern Japanese literature|date=2000|publisher=Univ|isbn=91-628-4538-1|oclc=186228709}}</ref>
Kada je u pitanju ideja o dokidanju diskriminacije burakumina, moguće je razlikovati dvije temeljne pozicije; prema jednoj, isticanje postojanja diskriminirane skupine kao distinktivne samo produbljuje njezin položaj, dok druga pozicija naglašava da negiranje postojanja skupine oduzima njezinim pripadnicima pravo na prepoznavanje pa se i diskriminacija nastavlja u širem društvenom kontekstu, a sami pripadnici ''burakumin'' zajednice priklanjaju se i jednoj i drugoj poziciji.<ref name=":1" />
== Izvori ==
{{Izvori|30em}}
[[Kategorija:Japan]]
| |||