Narona: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
m +
Redak 22:
== Istraživanja ==
[[Slika:Augusteum reconstruction.jpg|minijatura|desno|250px|Moguća rekonstrukcija Augusteuma i okolnih građevina]]
NaronuPrva jepoznata prviarheološka sustavnoiskopavanja počeou istraživatiNaroni provedena su 1877. pod vodstvom tadašnjeg ravnatelja [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkog muzeja u Splitu]] [[Mihovil Glavinić|Mihovila Glavinića]].<ref>[https://hvm.mdc.hr/arheoloski-muzej-narona,538:VID/hr/info/ Arheološki muzej Narona] Muzejski dokumentacijski centar (pristupljeno 23. siječnja 2022.)</ref> Sustavna istraživanja započeo je austrijski arheolog [[Carl Patsch]] krajem. [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Utvrdio je postojanje foruma, zidina, cesta prema Naroni i otkrio mnoge epigrafičke spomenike, novce, miljokaze, amfore i dr. O tome je napisao studioznu knjigu "Zur Geschichte und Topographie von Narona" ("Povijest i topografija Narone"), izdanu u [[Beč]]u [[1906.]] Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskoga rata]] Naronu sustavno počinju istraživati stručnjaci iz [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkoga muzeja u Splitu]] [[Ivan Marović]], Frane Buškariol, te Nenad Cambi. U središtu Vida uz forum je otkriven je [[mozaik]], istraživane su obrambene zidine i djelomično otkopana bazilika iz trase vodovoda prema Korčuli. Cambi je pronašao [[1978.]] glavu cara [[Vespazijan]]a (oko 75. god.) izrađenu od bijela vapnenca, obrađenu rotirajućim svrdlom. Značajne rezultate u istraživanjima Narone postigla je ekipa Arheološkoga muzeja u Splitu pod vodstvom ravnatelja Muzeja Emilia Marina [[1991.]] – [[1997.]] Istraženi su temelji bazilike ispod crkve Sv. Vida i otkopan je dobro očuvani krsni zdenac, oslikan rajskim rijekama, ali je zbog plavna tla morao opet biti zatrpan. Na forumu (lokalitet Plećaševe štale) otkopano je najmanje 19 kipova, od toga 16 hramskih kipova, cara Augusta i njegove obitelji, te ostalih rimskih moćnika i božanstava, svi bez glava. Pretpostavlja se da je na tom mjestu bio podignut hram u I. st. (''[[Augusteum]]''), ali je u 4. st., kada je kršćanstvo postalo službena religija u Carstvu, porušen i kipovi su bez glava zbačeni s postolja. Dvije glave, [[Merkur (mitologija)|boga Merkura]] i carice Livije, preseljene su u Ashmolean muzej u [[Oxford]]u. Uz kip je nađen posvetni natpis carskoga namjesnika Publija Kornelija Dolabele, koji je vjerojatno postavio Augustov kip 14. godine nakon njegove smrti.
 
Na mjestu nekadašnjeg foruma, 18. svibnja 2007. je otvoren [[Arheološki muzej Narona]], prvi muzej u Hrvatskoj koji je izgrađen na samom nalazištu ([[in situ]]).
Redak 29:
Kuriozitetan podatak je da je sredinom 1. st. prije Krista [[Ciceron]] pisao namjesniku Ilirika s molbom da mu pronađe u Naronu odbjeglog roba. Nije Ciceronu bilo do roba nego do knjiga koje mu je taj ukrao i ponio sa sobom. Zapisano je da se rob zvao Dionizije i da je bio upravitelj Ciceronove knjižnice. S povijesnog stanovišta priča je beznačajna, ali je o svemu tome ostala bogata datirana prepiska na osnovi koje se može zaključiti kako je namjesnik Ilirika često i dugo boravio u Naroni, što govori o značaju toga grada.
 
== IzvorIzvori ==
* E suburbio Naronae, X Kal. Apr. A.D. MMII. ([[Radoslav Dodig]])
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==