Hrvatski liječnički zbor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Hrvatski liječnički zbor''' (skraćeni naziv: HLZ) je javna [[udruga]] [[RH|hrvatskih]] [[liječnik]]a (doktora medicine i doktora stomatologije).<ref name="statut">[http://www.hdlb.org/o-nama/statut-hrvatskog-lijecnickog-zbora/ Statut Hrvatskog liječničkog zbora] na stranicama Hrvatskog društva za liječenje boli</ref>
 
 
== Povijest ==
OsnovanaHLZ osnovan je [[ 26. veljače]] [[medicina u  1874.|1874.]]  radi unapređenja zaštite [[javno zdravstvo| zdravlja naroda]], stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike i zaštite staleških interesa.<ref name="statut"/> [1] Hrvatski liječnički zbor osnovan je pod imenom '' Sbora liečnikâ kraljevina Hrvatske i Slavonije'', a službeni glasnik '' Liečnički viestnik''  izašao je siječnja [[medicina u  1877.|1877.]]  godine. Godine 1919. mijenja ime u '' Zbor liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja''. Godine 1923. potegnulo se pitanje promjene imena u '' Hrvatsko liječničko društvo''., a 1939. godine promijeniopromijenjeno je ime u ''  Hrvatski liječnički zbor''. Nadalje, 1945. godine promijeniopromijenjeno je ime u '' Zbor liječnika Hrvatske''. 1971.Akademija ZLH osnovana je Akademija ZLH1971., te nagrade uz dodjeludodjela diploma počasnim članovima, diplome i spomen plakete Ladislav Rakovac i Pavao Ćulumović za istaknuti zdravstveni rad. 26.Naziv veljačeHrvatski 1991.liječnički zbor vraćen je naziv26. Hrvatskiveljače liječnički zbor1991. i ponovo su pokrenute Liječničke novine. Godine 1992. primljen je u članstvo Svjetskog liječničkog društva.<ref name="povijest">{{Citiranje(skraćeni časopisa |url=httpnaziv://www eng.hlz WMA).hr/portal/index.php?option=com_content&view=category&id=29&layout=blog&Itemid=111[2] U |title=Povijestkrilu HLZHrvatskoga 1874.liječničkog zbora 1876.osnovana |archive-url=https://web.archive.org/web/20141215214335/http://www.hlz.hr/portal/index.php?option=com_content&view=category&id=29&layout=blog&Itemid=111je |archive-date=151961. prosincagodine Akademija 2014.medicinskih znanosti Hrvatske kao i Komisija za znanstvenog |access-date=15. prosincaistraživački 2014rad Glavnog odbora HLZ-a.}}</ref>[3]
Konstituirajuća sjednica Senata, po prvi puta u povijesti HLZ-a održana je 1. lipnja 2015. godine. Članovi Senata su bivši predsjednici, prvi dopredsjednici, uglednici HLZ-a. Prvi predsjednik Senata HLZ-a bio je prof.dr.sc. Andrija Pavić, dr. med.
U krilu Hrvatskoga liječničkog zbora osnovana je 1961. godine [[Akademija medicinskih znanosti Hrvatske]] kao Komisija za znanstvenog -istraživački rad Glavnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora.<ref>[http://www.amzh.hr/ Akademija medicinskih znanosti Hrvatske] ''Povijest i organizacija'' (pristupljeno 11. veljače 2019.)</ref>
Dan liječnika u Hrvatskoj obilježava se na dan osnutka HLZ-a, svakog 26.veljače.
 
 
== Djelatnost ==
Line 33 ⟶ 36:
 
12. briga za unapređenje društvenog i ekonomskog položaja liječnika te zaštita članova HLZ-a u svim slučajevima nepravednog i nezakonskog postupka prema časti i materijalnim interesima
člana,.
 
 
== Izdavačka djelatnost Hrvatskog liječničkog zbora ==
HLZ počinje objavljivati svoje stručno glasilo, Liječnički vjesnik, 1877. godine za vrijeme tadašnjeg predsjednika Zbora dr. A. Schwarza. Liječnički vjesnik jedan je od svega stotinjak svjetskih časopisa koji su izlazili krajem 19. stoljeća, tijekom 20. stoljeća i održali kontinuitet i u 21. stoljeće. Također, najstariji je hrvatski medicinski časopis prema trajnosti izlaženja koji bilježi sva važna dostignuća, stručna i strukovna događanja. Godine 1935. u Liječnički vjesnik nadodan je inozemni prilog u kojemu su se na stranim jezicima objavljivali članci i predavanja Zbora, a 1962. godine na zamolbu Američke nacionalne biblioteke odlučeno je da Liječnički vjesnik počne izlaziti, uz hrvatski, i na engleskom jeziku. Početkom osamdesetih godina 20. stoljeća dolazi do kratkog prekida izdavanja, no 1985. godine ponovno se pokreće objavljivanje Liječničkog vjesnika. Objavljivanjem znanstvenih i stručnih izvornih radova domaćih autora Liječnički vjesnik pridonosi poboljšanju zdravstvene zaštite. U Liječničkom vjesniku objavljuju se uvodnici, stručni i znanstveni radovi, pregledni članci, prikazi bolesnika, lijekova i metoda, preliminarna znanstvena i stručna priopćenja, osvrti, pisma uredništvu, prikazi knjiga, referati iz literature i drugi prilozi. Liječnički vjesnik obavještava i o djelatnostima HLZ-a i njegovih stručnih društava te o društvenim problemima s kojima se susreću liječnici. Također, u Liječničkom vjesniku je objavljeno preko 70 stručnih smjernica od strane stručnih društava HLZ-a. Nadalje, Liječnički vjesnik više je od 50 godina neprekidno nazočan u međunarodnim indeksima – prvi broj Liječničkog vjesnika koji je uveden u Index Medicus (Medline) jest broj 7/8 iz 71. volumena objavljen tijekom 1949. godine. Liječnički vjesnik zastupljen je u Indexu Medicusu (Medline) s ukupno 5952 članka, ima svoju internetsku stranicu sa svim objavljeni članci člancima.
Od konca 2020. godine, a uslijed pandemije COVID-19, časopis je dostupan u elektroničkom izdanju.
 
13. HLZ može radi ostvarivanja svojih ciljeva i djelatnosti osnovati trgovačko društvo, sukladno Zakonu.
 
== Odličja ==
Line 55 ⟶ 62:
 
8. spomen zahvalnice Hrvatskog liječničkog zbora za 50 godina neprekidnog registriranog članstva
 
 
== Predsjednici ==
Predsjednici od 1874. do 2004. biligodine su: Franjo Milličić (1874. - 1877.), Antun-Ante Schwarz (1877. -  1878.), Šime Šverljuga - Švrljuga (1878. - 1880.), Ladislav Rakovac (1880. -  1883.), Aleksa Vancaš (1883. - 1885), Josip Kallivoda - Falkensteinski (1885. - 1893.), Ladislav Rakovac, [[Ivan Kosirnik (liječnik1893. -  1907.)|Ivan Kosirnik]] (1907. - 1913.), Dragutin Mašek vitez Bosnadolski (1913. -  1919.), Josip Lochert (1919. -  1920.), Aleksandar Blašković (1920. - 1923.), Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski (1923. -  1925.), Aleksandar Blašković (1925. - 1927.), Karlo Radoničić (1927. -  1930.), Janko Božić (1930. -  1932.), Pavao Ćulumović (1932. -  1935.), Vladimir Ćepulić (1935. -  1945.), Srećko Šilović (1945. - 1946.), August-Gustav Forenbaher (Forenbacher) (1945. -  1958.), Sergije Dogan (1958. - 1960.), Nikola PršićPeršić (1960. -  1965.), Stojan Knežević (1965. -  1974.), Franjo Kosoković (1974. -  1982.), Predrag Drobnjak (1982. -  1984.), Andrija Pavić (1984. -  1989.), Mirko Gjurašin (1989. -  1992.), Ante Dražančić, Dubravko Orlić.<ref>[https://www.bib.irb(1992.hr/173169 CROSBI] Pregled bibliografske jedinice broj: 173169-  1997. Belicza), Biserka;Dubravko Orlić, Dubravko: Hrvatski liječnički(1997. zbor-  2005.), PredsjedniciHrvoje odŠobat 1874(2005.–2009.), doŽeljko 2004Metelko  (2009. - 2013.), Zagreb:Željko HrvatskiKrznarić liječnički(2013. zbor,- 2004 (monografija) </ref> 
 
U listopadu 2013. godine Republika Hrvatska i HLZ postaju punopravni članovi Europske unije liječnika specijalista (skraćen naziv: eng. UEMS)
 
 
== Projekti Hrvatskog liječničkog zbora ==
Izrada kliničkih smjernica za zdravstveni sustav Republike Hrvatske
HLZ je od 2004. godine izradio više od 70 smjernica, a u pisanju kojih su sudjelovala stručna društva HLZ-a. HLZ je na taj način ponudio dijagnostičko-terapijske smjernice temeljene na relevantnim znanstvenim dokazima. HLZ, u suradnji s National Institute for Health and Care Excellence (skraćeni naziv: NICE) pronašao je rješenja za kreiranje kratkih, jednoznačnih, u praksi primjenjivih smjernica i algoritama za dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti u Hrvatskoj.
NICE, u suradnji s National Guideline Alliance (skraćeni naziv: NGA), kreira smjernice za dijagnostiku i liječenje u različitim granama medicine. Tim stručnjaka sastoji se od nekoliko desetaka članova raznih profesija, liječnika, ekonomista, projektnih menadžera, pacijenata, kako bi se u kreiranju smjernica obuhvatili svi važni dijelovi dijagnostike i terapije. U izradi smjernica sudjeluju i akademske institucije, medicinski fakulteti te profesionalne i zdravstvene organizacije. Sam proces izrade smjernica počinje prikupljanjem i čitanjem relevantne literature, određivanjem svih važnih dionika sustava te istraživanjem mogućnosti i prilika svake pojedine zemlje u izradi kliničkih smjernica.
U suradnji s Ministarstvom zdravstva HLZ je oformio tim za izradu kliničkih smjernica koji je pohađao edukaciju koja se održala u Londonu od 11. do 21. lipnja 2018. Program edukacije o postupku i metodama donošenja kliničkih smjernica po uzoru na međunarodnu metodologiju proveli su stručnjaci NGA-a Kraljevskog fakulteta porodničara i ginekologa (skraćeni naziv: eng. RCOG) u Londonu koji imaju višegodišnje iskustvo na području edukacije i kreiranja kliničkih smjernica. Projekt izrade kliničkih smjernica za zdravstveni sustav Republike Hrvatske je u pripremnoj fazi te je predviđen početak u 2023. godini.
 
 
== EXPPAND - Uvođenje novog programa „Eksperimentalne farmakologije i patologije i organizacija ljetne škole Klinička prehrana i dijetoterapija“ ==
Doprinos internacionalizaciji visokog školstva Republike Hrvatske sredstvima iz Europskog socijalnog fonda postignut je putem projekta EXPPAND. Cilj projekta je i povećanje konkurentnosti te lakše i kvalitetnije zapošljavanje studenata u budućnosti. Projekt „EXPPAND - Uvođenje novog programa Eksperimentalne farmakologije i patologije i organizacija ljetne škole Klinička prehrana i dijetoterapija“ trajao je od 2018. do 2021. godine. U svrhu internacionalizacije studija i mobilnosti studenata u sklopu visokog obrazovanja, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s Hrvatskim liječničkim zborom, te ostalim partnerima Stomatološkim fakultetom, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom i Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo i proveo je projekt u cijelosti financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda. EXPPAND je osigurao razvoj i provedbu novog programa i ljetne škole na engleskom jeziku; izborni predmet „Eksperimentalna farmakologija i patologija“ te ljetna škola „Klinička prehrana i dijetoterapija“. Ljetna škola razvijena je i provedena od strane HLZ-a u tri navrata (2019. , 2020. i 2021. godine).
 
 
== Nagrade Hrvatskog liječničkog zbora ==
Hrvatska državna nagrada
Hrvatsku državnu nagradu za iznimne zasluge i postignuća u promicanju znanstvenog i stručnog rada, medicinske etike, te općih moralnih i humanih načela HLZ-u dodijelila je tadašnja predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, 28. lipnja 2019. godine. HLZ-u je Hrvatska državna nagrada dodijeljena povodom 145. obljetnice osnivanja, a u ime Zbora primio ju je predsjednik prof. dr. sc. Željko Krznarić.
 
Povelja Hrvatske liječničke komore
Hrvatski liječnički zbor, zajedno s Medicinskim fakultetom u Zagrebu, dobitnik je Povelje Hrvatske liječničke komore za posebne zasluge u obnovi rada Komore. Povelja je uručena povodom obilježavanja 25. obljetnice obnove rada Hrvatske liječničke komore.
Svečana dodjela odličja održala se 24. ožujka 2021. u prostorijama Hrvatske liječničke komore. U ime HLZ-a odličje je primio predsjednik, prof. dr. sc. Željko Krznarić.
Prof. dr. sc. Marijan Klarica, tadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, primio je odličje u ime Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Povelju je uručio predsjednik Hrvatske liječničke komore dr.sc. Krešimir Luetić.
 
 
== Ostalo ==
U organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) svake godine slavi se obljetnica kontinuiranog djelovanja te se tom prigodom organizira humanitarni Liječnički bal. Dana 29. veljače 2020. proslavljena je 146. obljetnica Hrvatskoga liječničkog bala.
 
Zgrada Liječničkog doma u kojoj se nalazi Hrvatski liječnički zbor u Zagrebu, a koja je svoja vrata prvi put otvorila 30. siječnja 1937. godine u Šubićevoj 9, oštećena je potresom u Zagrebu, 22. ožujka 2020., jačine 5,5 stupnjeva te djelomično potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji 29. prosinca 2020. Pregledom stručnjaka izrađen je projekt temeljem kojeg su sanirani svi prostori Hrvatskoga liječničkog zbora.
Nakon više desetljeća od odluke liječnika da sagrade svoj Dom, 1933. godine je proveden arhitektonski natječaj na kojem je za izvedbu odabran projekt arhitekata Frane Cote i Zvonimira Požgaja. Gradnja je počela 1935. a dovršena je do 1937. Zgrada se ubraja među najbolja ostvarenja hrvatske funkcionalističke arhitekture internacionalnog stila kako stoji u Rješenju Ministarstva kulture o upisu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
 
 
 
== Izvori ==
{{izvori}}
www.hlz.hr
http://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_dr%C5%BEavna_nagrada
Belicza B., Orlić D., Hrvatski liječnički zbor Predsjednici od 1874.-2004. ISBN 953-6451-17-4
Dugački V., Krznarić Ž.; Hrvatski liječnički zbor 140 godina od 1874.-2014. ISBN 978-953-7959-10-4
 
== Vanjske poveznice ==