Hamdija Kreševljaković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
m ispravak
Redak 29:
== Životopis ==
[[Datoteka:Kreševljaković Sarajevo.jpg|mini|lijevo|Ulica Hamdije Kreševljakovića u [[Sarajevo|Sarajevu]]]]
Hamdija Kreševljaković rođen je u Sarajevu 1888. godine. U rodnom gradu završio je pučku, trgovačku i učiteljsku školu. Još kao đak javlja se u hrvatskim listovima, zauzimajući se za hrvatsku kulturnu prošlost.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 208.</ref> Nakon završene škole od 1912.<ref name="Seid">[http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305012701/http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf|date=5. 3. 2016 }}In memoriam Seida Traljića </ref> bio je učitelj u osnovnim školama, radio je, potom, kao nastavnik u trgovačkoj školi. Nakon završenog državnog ispita, i kao profesor u Učiteljskoj školi. Od početka 1918. do 1919. godine, radio je kao učitelj u [[Vinkovci]]ma. U školama predaje povijest, zemljopis i pedagogiju.<ref name="Seid" /> Suradnik [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]], ravnatelj i osnivač Instituta za istraživanje Balkana Karlo[[Carl Patsch]], potaknuo ga je na sakupljanje knjiga i djela bosanskih pisaca, koje objavljuje u znanstvenim časopisima, a kasnije i svoje samostalne znanstvene radove. Kreševljaković je trebao napisati knjigu ''Bosanskohercegovački pisci'', ali zbog rada u školi, napušta rad na institutu.<ref name="Seid" />
 
Godine 1912. godine objavio je zapaženo djelo ''Kratki pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni''. Sakupljao je sudske isprave iz osmanskog vremena, [[defter]]e i [[ferman]]e, te je u razgovorima sa suvremenicima tog vremana sakupljao informacije, koje je objavljivao u stručnim radovima. U istraživačkom radu putovao je Bosnom, ali i Austrougarskom, Njemačkom, Poljskom, Grčkom, Italijom, Francuskom, Nizozemskom, Danskom, Švedskom i Islandom. Monografijom ''Štamparije u Bosni za turskog vremena'' i prilogom ''Hasanaga Beširević-Pećki'', objavljenih 1920. godine Kreševljaković prelazi iz književne povijesti na povijesne teme.<ref name="Seid" />