Dijamant: Razlika između inačica

Dodan 2.071 bajt ,  prije 4 mjeseca
dodane zanimljivosti, nešto u upoterbu i boje
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
(dodane zanimljivosti, nešto u upoterbu i boje)
[[Mineral]] '''dijamant''' je [[alotropska modifikacija]] [[ugljik]]a.
[[Datoteka:Brillanten.jpg|mini|Dijamant]]
Dijamant je najtvrđi [[Minerali|mineral]] u prirodi.<ref name="LZMK">[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=15103 dijamant], enciklopedija.hr, pristupljeno 27. travnja 2020.</ref> Dijamant ima najveću temperaturu [[Talište|tališta]] (3820 [[kelvin|K]] ili 3547 [[°C]]), [[Toplinska vodljivost|toplinsku vodljivost]] i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol<sup>-1</sup> K<sup>-1</sup>) od bilo kojeg elemeta. Isparava na 4200°C. Ta su svojstva dijamanta uzrokovana njegovom strukturom, u kojoj je svaki [[Ugljik|ugljikov]] atom jakom kovalentnom vezom povezan s četirima susjednim ugljikovim atomima. Zbog istog razloga dijamant nije topljiv u [[Voda|vodi]], kao ni u organskim otapalima.
 
Na [[Mohsova skala|Mohsovoj skali]] tvrdoće zauzima najviše mjesto s tvrdoćom broj 10.
Odlikuju ih iste karakteristike kao prirodne dijamante, veća čistoća i bolja boja. Uz to nekoliko su puta jeftiniji te se kupci sve češće odlučuju za kupnju sintetičkih dijamanata.
 
U početku su se proizvodili žuti sintetički dijamanti koji su bili 3 puta jeftiniji od prirodnih. Sadržavali su kao i prirodni 100% ugljika, ali se bili izrazito žute boje i proizvodnja je tekla sporo jer se odvijala u malim komorama pod visokim [[Tlak|tlakom]]. Nakon toga američki istraživači su došli do revolucionarnog otkrića proizvodnje dijamanata laserskom fragmentacijom prirodnog plina ([[Metan|metana]]). Takvom proizvodnjom se dobivaju dijamanti savršene boje D i čistoće FL, a sam proces se odvija jako brzo te je cijena dijamanata izrazito povoljna. Ali takvi dijamanti sadrže samo 90% ugljika te ih neki stručnjaci ne svrstavaju u kategoriju dijamanata već samo dragog kamenja jer nemaju sve karakteristike prirodnog dijamanta te je lako utvrditi da se ne radi o prirodnom dijamantu.
 
U svijetu se takvi dijamanti proizvode u dvije tvornice ([[Sjedinjene Američke Države|Amerika]] i [[Kina]]) a dijamanti su poznati pod nazivom "Grown Diamond".
 
=== Kubični dijamant ===
[[Datoteka:Diamonds_glitter.png|mini|desno|Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta]]
[[Datoteka:Rough_diamond.jpg|mini|desno|Sirovi dijamant: kristal u obliku oktaedra]]
Ova modifikacija dijamanta je jedna od najpoznatija jer se prirodni dijamant gotovo isključivo pojavljuje u ovoj modifikaciji. Kubični dijamant nastaje u [[plinski vulkan|plinskim vulkanima]] (maar-ovima), naglim pothlađivanjem eruptivnog materijala koji je bio izložen ekstremnim tlakovima. To su ujedno i jedina primarna prirodna ležišta dijamanata. Kubični dijamant kristalizira u obliku [[dijamantna rešetka|dijamantne rešetke]]. U prirodi se nalazi u kristalima oblika [[oktaedar|oktaedra]]. Dijamant je kemijski puno inertniji od bilo koje modifikacije kristaliničnog grafita. Dijamant se može zapaliti u [[Zrak|zraku]], ako se zagrije na 600 do 800 ºC.
 
=== Heksagonski dijamant ===
== Upotreba ==
 
RezanjemPosebnim načinom brušenja prozirnih i poliranjembezbojnih dijamanata dobiva se [[brilijant]] koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta.
Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.
 
Rezanjem i poliranjem dijamanata dobiva se [[brilijant]] koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta.
 
Danas se oko 40% industrijskih dijamanata dobiva umjetnim putem. [[Umjetni dijamanti]] se mogu proizvesti i za dobivanje brilijanta, ali su ekonomski neisplativi.
 
Briljanti se upotrebljavaju u izradbi skupocjenog [[Nakit|nakita]].
 
Najveći svjetski proizvođači dijamanata su [[Australija]], [[Rusija]] i [[Južnoafrička Republika]].
 
Dijamanti koji nisu prikladni za izradu nakita također imaju značajnu industrijsku primjenu. Zbog svoje se iznimne tvrdoće dijamant rabi za izradu različitih [[Alat|alata]]. Dijamanti se ugrađuju u razne oštrice te u vrhove [[bušilica]] te tako povećavaju snagu rezanja i bušenja. Dijamante možemo pronaći i u finim alatima za preciznu [[Graviranje|gravuru]], a dijamantna se prašina uporabljava za brušenje i poliranje raznih površina.<ref name=":0">Begović, Tajana; Luetić, Marina; Novosel, Frances; Petrović Peroković, Vesna; Rupčić Petelinc, Sonja. 2021. ''Kemija 4''. Školska knjiga. Zagreb. [[ISBN]] [[Posebno:Traži ISBN/978-953-0-22465-0|<bdi>978-953-0-22465-0</bdi>]]</ref>
 
Dijamant se rabi i kao poluvodička presvlaka za [[Integrirani krug|mikročipove]], kao optički element u [[Laser|laserima]], za izradu visokokvalitetnih [[Zvučnik|zvučnika]] te mikroležajeva niskoga trenja u malim sustavima kao što su, primjerice, ručni satovi.<ref name=":0" />
 
== Boje dijamanta ==
Dijamanti variraju u boji, a najčešća boja dijamanta nije prozirna kao što većina ljudi misli, već je naprotiv većina dijamanata smeđa ili žuta.
 
Obojenost može biti uzrokovana tzv. kristalografskim defektima - malom količinom nečistoća u sastavu dijamanta ili strukturnim nepravilnostima.<ref name=":0" />
 
Dijamanti mogu čak biti i crne boje, iako ovdje valja istaknuti kako nema dijamanta koji bi bio potpuno crn jer crni dijamant je crn zbog mnoštva iluzija koje mu daju taj tamni izgled.
Čistim dijamantima se nazivaju samo bezbojni i prozirni dijamanti, a svi "obojani" dijamanti nisu potpuno čisti dijamanti već imaju određenu razinu i vrstu nečistoća koje im daju specifičnu boju. Tako primjerice žuti dijamanti, koji su inače i najčešća boja dijamanata imaju u sebi određenu količinu dušika koja je odgovorna za tu žutu boju, a intenzitet žute boje ovisi o tipu i koncentraciji dušika sadržanoj u dijamantu.
 
Klasifikacija dijamanata po boji obično ima ljestvicu stupnjevanja koja ide od slova "D" što označava dijamant bez boje pa sve do slova "Z" koji znači svjetlo žutu boju. TaTu klasifikacijaklasifikaciju postavljenapostavio je odAmerički stranegeološki Američkog geološkog institutainstitut (GIA).
 
Još neke boje dijamanta su ružičasti, crveni, plavi, zeleni.<ref name=":0" />
 
Vrijednost dijamanata određuju čistoća i boja.
 
Najvrjedniji su dijamanti boje D (savršeno bijeli), a vrijednost im opada prema slovu Z (''žuti'').
 
== Zanimljivosti ==
Najveći ikad iskopani dijamant je tzv. Cullinan i imao je masu 621,35 g. Izrezan je u devet različitih dijamanata, koji su u vlasništvu engleske kraljevske obitelji.<ref name=":0" />
 
Grad Nördlingen u [[Bavarska|Bavarskoj]] izgrađen je od kamena koji sadržava milijune sićušnih dijamanata, promjera manjeg od 0,2 mm. Dijamanti su nastali kada je prije 15 milijuna godina to područje udario [[meteor]] promjera 1,5 km.<ref name=":0" />
 
== Izvori ==
88

uređivanja