Münchenski sporazum: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
m odlomak Izvori |
||
Redak 4:
== Sudetska kriza ==
Nakon što je godine 1936. između Njemačke, Italije i Japana potpisan tzv. [[Antikominternski pakt]] - preteča budućeg [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] - Njemačka je godine [[1938.]] poduzela nasilnu aneksiju, tzv. [[Anschluss]] [[Austrija|Austrije]]. Hitlerov režim je taj potez opravdavao provođenjem načela o pravu na samoodređenje, odnosno činjenicom da su mnogi Austrijanci sebe smatrali dijelom njemačke nacije od koje su odijeljeni umjetnom granicom.
Hitler je sličan izgovor odlučio primijeniti na [[Sudeti|Sudete]] - oblast Čehoslovačke gdje su Nijemci činili većinu. Čehoslovačka vlada je bila spremna da se pokušaju mijenjanja granica odupre oružanim putem, računajući na svoj status vjerne francuske saveznice. Međutim, britanska vlada je držala da još nije u potpunosti spremna za rat pa je nagovorila Francusku da zajedno s njom [[30. rujna]] 1938. sklopi [[Münchenski sporazum]] kojim je Njemačkoj priznato pravo na Sudete. Ostavljena na cjedilu, čehoslovačka vlada je podlegla njemačkom ultimatumu. Dok su dio svjetske javnosti ovim događajima bio šokiran i razočaran, veliki dio zapadne javnosti ih je smatrao ispravljanjem versajskih nepravdi te iskorištenom prilikom za postizanje trajnog mira u svijetu.
Redak 13:
Nakon što je [[Mađarska]] zatražila reviziju svojih teritorijalnih gubitaka iz [[Trianonski ugovor|Trijanonskog ugovora]] iz 1920. godine, pod Njemačkim pritiskom, te uz sudjelovanje Italije sklopljen je 2. studenog 1939. godine [[Prvi bečki dogovor]], kojim je Čehoslovačka prepustila Mađarskoj 14.106 km2 svojega teritorija, s 1,34 milijuna stanovnika.
Tijekom tih pregovora, već je u listopadu 1939. godine vrh Čehoslovačke države pod pritiskom nezadovoljnih Slovaka i Ukrajinaca pristao na uspostavu autonomija u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Karpatska Ukrajina|Karpatskoj Ukrajini]]. Ubrzo je došlo do spora s novoformiranim slovačkim vodstvom, te je središnja vlada [[Emil Hácha|Emila Háche]] u ožujku smijenila [[Jozef Tiso|Jozefa Tisa]], šefa vlade slovačke autonomije. Međutim je Hitler 13. ožujka 1938. godine podržao Tisa, te je slovački parlament parlament 14. ožujka 1938. godine nezavisnost [[Republika Slovačka (1939. – 1945.)|Slovačke Republike]].
Istog dana je Hitler pozvao Emila Háchu u Berlin i najavio mu sutrašnji ulazak njemačkih trupa u Češku. S obzirom na to da Velika Britanija i Francuska nisu davali znaka da žele ikako podržati njegovu državu, Hácha je dozvolio njemačku okupaciju, bez oružanog otpora; potom je 16. ožujka 1939. god. uspostavljen [[Protektorat Češke i Moravske]], kojim je Njemačka upravljala po svojoj volji.
Karpatska Ukrajina je proglasila neovisnost kada je to učinila i Slovačka, ali je Mađarska već 16. ožujka proglasila aneksiju tog područja (11.583 km2, 622 tisuće stanovnika) i uz tek mali otpor ga uspjela okupirati do 23. ožujka 1939. Narednih tjedana je u mađarskom vojnom teroru živote ondje izgubilo, kako se smatra, oko 27 tisuća ljudi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ukrinform.ua/rubric-society/2660044-sogodni-80ricca-z-dna-progolosenna-karpatskoi-ukraini.html |title=Danas - 80 godina proglašenja Karpato-Ukrajine |date=12. ožujka 2019. |language=ukrajinski |publisher=Ukrinform |accessdate=12. prosinca 2019.}}</ref>
Redak 23:
== Raskid ugovora ==
Komadanje Čehoslovačke predstavljalo je šok i poniženje za zapadne sile koje su na gaženje sporazuma reagirale garancijom nezavisnosti i teritorijalnog integriteta [[Poljska|Poljske]] i [[Rumunjska|Rumunjske]] - država za koje se držalo da će predstavljati sljedeće mete njemačkog, odnosno mađarskog širenja i raskidanjem Münchenskog sporazuma.
U međuvremenu je, koristeći Hitlerov primjer, Mussolinijeva Italija 7. travnja 1939. godine izvršila invaziju i do 12. travnja i tek uz manje borbe uspostavila vlast u [[Albanija|Albaniji]].
Nakon što je 1. rujna 1939. godine [[Njemačka invazija Poljske|Njemačka doista napala Poljsku]], Francuska i Velika Britanija su doista objavile rat Njemačkoj - ali nisu protiv nje nisu ništa ozbiljno poduzele, izuzev uspostave [[Pomorska blokada|pomorske blokade]] - Velika Britanija će doduše već 2. rujna početi prebacivati svoje vojne snage u Francusku, gdje će prije kraja rujna biti nešto više od 150 tisuća britanskih vojnika. Sovjetski Savez će se sa svoje strane, nakon što je više godina povodom svojeg podupiranja komunista u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] bio u napetim odnosima s Njemačkom i Italijom, sklopiti u kolovozu 1939. godine sporazum o nenapadanju s Njemačkom, te će se sukladno tajnim protokolima [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] pridružiti njemačkom napadu na Poljsku i potom na cijeli niz drugih zemalja u tom dijelu Europe.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
| |||