Nezavisnost: razlika između inačica

Dodano 555 bajtova ,  prije 7 mjeseci
m
uklonjena promjena suradnika 89.172.33.32 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PonoRoboT
(tvjmm)
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m (uklonjena promjena suradnika 89.172.33.32 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PonoRoboT)
Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.4] dodana poveznica na razdvojbu
Postizanje nezavisnosti razlikuje se od [[revolucija|revolucije]], koja se obično odnosi na nasilno rušenje [[vlast]]i. Dok su neke revolucije tražile i ostvarenje nacionalne nezavisnosti, drugima je samo cilj vladati s ili bez elementa nezavisnosti i emancipacije, kao što je [[demokratizacija]] unutar države, koja kao takva može ostati nepromijenjena. Neke zemlje dobile su nezavisnost bez revolucionarnih pokreta. Cilj [[Rusija|ruske]] [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] nije bila uspostava nacionalne nezavisnosti, već borba za veća prava [[radnik]]a. U [[Američki rat za neovisnost|američkom ratu za nezavisnost]], glavni cilj borbe bila je nezavisnost od kolonijalnih sila.
 
Povijesno gledano, bila su četiri glavna razdoblja proglašenja nezavisnosti: 1.) od [[1776.]] do pojave revolucija širom Europe [[1848.]], 2.) odmah nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] raspadom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], 3.) od [[1945.]] do [[1979.]], kada je sedamdeset novih nezavisnih država nastalo iz olupine europskih [[Kolonijalizam|kolonijalnih carstava]] i 4.) nakon raspada [[komunizam|komunizma]] [[1990.]] na području [[SSSR]]-a i bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], kada je i [[Hrvatska]] ponovno postala nezavisna država.
Pohvešno gledino tvoa mama je zgodnička e e e
 
Nezavisnost najčešće podrazumijeva samo jedan njen dio, teritorijalni i pravni. Sve češće se govori o ekonomskoj, monetarnoj, energetskoj i prehrambenoj nezavisnosti koje postanu upitne čim dođe prva veća kriza, sukob, sankcije, epidemija ili bilo kakav veći trgovinski poremećaj.