Mekteb: razlika između inačica

Dodano 96 bajtova ,  prije 7 mjeseci
bez sažetka
No edit summary
No edit summary
 
==Povijest==
Mekteb je prvi oblik institucionalno organiziranog islamskog odgoja i obrazovanja. U [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] razdoblju, mekteb se nazivao '''sibjan-mekteb'''. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke.
Mekteb se u [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] razdoblju nazivao '''sibjan-mekteb'''. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Mektebi su se uglavnom gradili uz [[Džamija|džamije]] i mesdžide. Dobrotvorni filantropi također bi mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa ([[zaklada]]). Muallimi (učitelji) birani su među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Nisu bili školska ustanova redovita rasporeda, "jer se u njih dolazilo i iz njih izlazilo u razna godišnja doba".<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
 
Mekteb se u [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] razdoblju nazivao '''sibjan-mekteb'''. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Mektebi su se uglavnomprave gradiliu uzsklopu svake [[Džamija|džamije]] ili mesdžida, bilo kao njen sastavni dio, ili u njenom dvorištu ili pak nedaleko od nje. Mekteb se gradi i mesdžideu selima (mejtef) i u gradovima, i njega po pravilu posjećuju sva muslimanska djeca i omladina. Dobrotvorni filantropi također bisu nekada mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa ([[zaklada]]). Muallimi (učitelji) birani su se birali među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. NisuMekteb bilikao školskainstitucionalni ustanovaodgojno-obrazovni redovitatemelj rasporeda,dao "jernajveći sedoprinos uočuvanju njih dolazilo i iz njih izlazilo uislamskih raznatemeljnih godišnjavrijednosti doba"muslimana.<ref>[http{{cite web |url=https://old.kons.govibc-zh.ch/neu/ba/main.php?id_structmekteb |title=6&langMekteb |publisher=1&actionibc-zh.ch|date=view&id2017-08-05 |accessdate=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina 2020- Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)12-30}}</ref>
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 1894. godine uveden '''mekteb ibdidaija'''. To je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
 
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 1894. godine uvedensibjan mekteb reformiran u '''mekteb -ibdidaija'''. ToNastao je bio reformirana škola, koja je nastala kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
Sličnost s običnim mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
 
Sličnost s običnimsa sibjan-mektebima sastoji se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
Mekteb-ibtidaije karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u običnim mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.<ref name="saff"/> Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/>
 
Mekteb-ibtidaije karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u običnim sibjan-mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.<ref name="saff"/> Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/>
Institucija mekteba i danas postoji i nalazi se pod jurisdikucijom [[Islamska zajednica|Islamske zajednice]]. Svaki džemat na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je [[medresa]].
 
Institucija mekteba i danas postoji i nalazi se pod jurisdikucijom [[Islamska zajednica|Islamske zajednice]]. Svaki [[džemat (islam)|džemat]] na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je [[medresa]].
 
== Izvori ==