Wikipedija

Mekteb: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Mekteb Brčko.jpg|thumb|desno|zgrada nekadašnjeg [[Mekteb ibtidaija|mekteba ibtidaijeibtidaijje]] u [[Brčko]]m]]
[[Datoteka:Mekteb bijela džamija brčko.jpg|thumb|desno|Mekteb u džematu [[Bijela džamija u Brčkom|Bijela džamija]] u [[Brčko]]m]]
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: ب‎ـتـ‎ـكـ‎مـ) odgojno-obrazovna je institucija, koja djeluje pri [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]].
 
Line 9 ⟶ 10:
Mektebi se prave u sklopu svake [[Džamija|džamije]] ili mesdžida, bilo kao njen sastavni dio, ili u njenom dvorištu ili pak nedaleko od nje. Podižu se i u selima (mejtef) i u gradovima, i njega po pravilu posjećuju sva muslimanska djeca i omladina. Dobrotvorni filantropi također su nekada mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa ([[zaklada]]). Mekteb kao institucionalni odgojno-obrazovni temelj dao najveći doprinos očuvanju islamskih temeljnih vrijednosti muslimana.<ref>{{cite web |url=https://ibc-zh.ch/neu/ba/mekteb |title=Mekteb |publisher=ibc-zh.ch|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
 
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], jesibjan-mektebi kao osnovne obrazovne institucije ostali su u svemu nepromijenjeni do 18941918. godine. Oni nikada nisu postali općeobrazovne ustanove tipa osnovnih škola, jer se u mektebima nisu učili realni predmeti, niti su se učila pisma [[latinica]] i [[ćirilica]]. Premda je broj sibjan-mekteba mektebnaglo reformiranopao u vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine, otvaranje novih mekteba razvijalo se naglo nakon uspostavljanja vlasti, tako da se do 1915. godine broj udvostručio u odnosu na stanje iz 1879. godine. Broj učenika nije rastao srazmjerno broju mekteba, jer se broj [[Musliman|muslimanske]] djece povećavao u narodnim osnovnim školama. Od 499 sibjan-mekteba, koliko ih je bilo 1879. godine, 1906. godine broj je porastao na 863, da bi 1915. godine dosegao broj 1233. Pokušaj reformiranja sibjan-mekteba 1890. godine otvaranjem '''mektebmekteba-ibtidaijje''' s ciljem da to preraste u neku vrstu muslimanskih konfesionalnih škola nije dao očekivane rezultate u pogledu broja otvorenih iptidaija i broja učenika koji su ih pohađali.<ref>''Družba Nastaosestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Brčkom'', Brčko 2021. str. 26</ref> Mekteb-ibtidaijje je nastao kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
 
Sličnost mekteb-ibtidaijje sa sibjan-mektebima sastojala se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
 
Mekteb-ibtidaijje karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u sibjan-mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.<ref name="saff"/> Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/>
 
Kao primjer možemo navesti, da je za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine, broj mekteba u gradu [[Brčko]] je smanjen na četiri, u 1877, na dva, u 1914. godini. Tako je u gradu Brčkog ukupan broj mekteba smanjen na 12. Reformirana je brčanska [[ruždija]], uveden [[njemački jezik]] i drugi općeobrazovni predmeti, a nastavu su izvodili stručni nastavnici.<ref>''Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Brčkom'', Brčko 2021. str. 26</ref>
 
Institucija mekteba i danas postoji, te se nalazi pod jurisdikucijom [[Islamska zajednica|Islamske zajednice]]. Svaki [[džemat (islam)|džemat]] na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je [[medresa]].
 
== Izvori ==
{{izvori|2}}
 
== Vanjske povezice ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Mekteb"