|
[[Datoteka:Gray252.png|mini|200px|Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu]]
'''Kost''' (''[[Latinski jezik|lat.]]: "Os"''), ili '''koštano tkivo''' jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine [[životinje|životinja]]. Sve kosti u ljudskom tijelu zajedno čine [[ljudski kostur]] a zajedno s mišićima kosti čine '''sustav organa za kretanje'''. Čvrsti su dijelovi tijela. Između epifize i dijafize nalaze se zone rasta. Na tim zonama kost raste u dužinu dok okoštavanjem dijafize raste u širinu. Kost u dužinu raste do između 16. i 23. godine, a poslije toga samo u širinu, okoštavanjem (npr. kosti lubanje i lica).
== Građa, podjela i sastav kosti ==
Kosti dijelimo prema obliku i veličini. [[Cjevaste kosti|Cjevaste]] ili duge kosti izgrađuju većinu kostiju udova. [[Plosnate kosti]] izgrađuju [[Lubanja|lubanju]], [[Zdjelica|zdjelicu]] i [[Lopatica|lopaticu]], a [[kratke kosti]] [[Kralježnica|kralježnicu]], [[Šaka|šake]] i [[Stopalo|stopala]]. Kosti su međusobno povezane pokretljivim zglobovima i [[mišići]]ma tako da mogu pokrenuti tijelo brzinom do 45 [[km/h]]. Kosti su čvrste i jake, šuplje unutrašnjosti, stoga nisu teške te čine samo 14% naše ukupne tjelesne mase (lakše su od mišića). Kosti nisu mrtve tvari u našem [[organizam|organizmu]], pa se zato obnavljaju kad se prelome. Ljudski kostur ima 206 kostiju.
=== Građa kosti ===
*'''Čvrsto koštano tkivo''' prožeto je kanalićima oko kojih su kružno poredane koštane stanice, koje u međustanični prostor izlučuju [[kalcij]] i [[fosfor]] što kostima daje čvrstoću. Kanalićima prolaze [[krvne žile]] i [[živčani sustav|živci]].
*'''Hrskavica''' je glatka i čvrsta savitljiva nadopuna kostima a smanjuje [[trenje]] u zglobu.
*'''Spužvasto koštano tkivo''' jest koštano tkivo ispunjeno šupljinama i išarano malim potpornjima koji čine kosti jakima, ali ne i preteškima.
*'''Pokosnica''' obavija kost i čvrsto prirasta uz nju. Građena je od posebnog vezivnog tkiva.
*'''Koštane srži''' su cijevaste šupljine dugih kostiju i šupljine u spužvastom tkivu ispunjene su koštanom srži koja proizvodi većinu [[krvne stanice|krvnih stanica]].
== Sastav kosti ==
Kosti su aktivno živo [[tkivo]] u tijelu. Građene su od koštanih stanica međusobno povezanih nastavcima. Izgrađuje ih [[bjelančevine|bjelančevina]] osein (25% kosti), 10% kostiju čini [[voda]]. Kosti imaju krvne žile koje ulaze i izlaze iz njih, opskrbljujući ih [[kisik]]om i hranjivim tvarima a oslobađaju ih štetnih tvari. Određene kosti sadrže srž koja proizvodi [[krv]]ne stanice. Sve kosti imaju živce kojima osjećamo pritisak i [[Bol (osjećaj)|bol]]. K tome, kosti su građene od [[minerali|minerala]] (pretežito [[kalcij]]a) i drugih [[kemija|kemijskih]] tvari koje kosti čine tvdima i krutima (oko 65%). Te krute tvari [[stanice]] izlučuju u međustanični prostor. Dogodi li se da drugim organima treba kalcija, tada [[kalcij]] iz kostiju "odlazi" u organe kojima je potrebniji (npr. u [[trudnoća|trudnoći]] ili pri živčanoj napetosti).
== Bolesti kosti ==
Novotvorine kosti, npr.:
* [[Gigantocelularni tumor]] je tumor kosti kojeg karakteriziraju multinuklearne divovske stanice koje podsjećaju na osteoklaste.
* [[Ewingov sarkom]] je rijedak zloćudni tumor čije se tumorske stanice mogu naći u kostima ili mekom tkivu.
== Vidi ==
* [[Popis kostiju kostura čovjeka]]
[[Kategorija:Histologija]]
| 