Hrašćina je u povijesti [[astronomija|astronomije]] poznata po [[Hrašćanski meteorit|Hrašćanskom meteoritu]], prvom padu meteorita kojem je [[26. svibnja]] [[1751]]. svjedočio veći broj ljudi i kojim je po prvi put dokazano da kamenje zaista može "pasti s neba".
[[Slika:Meteorit_Hrascina_1751.jpg|thumb|250px|Ilustracija pada Hrašćanskog meteorita nastala prema opisu očevidaca]]
[[26. svibnja]] [[1751]]. na polje u selu [[Domovec|Domovcu]] pala su dva [[meteorit]]a, težine 39,76 i 8,96 kg. Veći se danas čuva u Prirodoslovnom muzeju u [[Beč]]u.
Bio je to prvi ikad dokumentiran pad, popraćen zapisnikom, procesijom akademika u njegovu proučavanju i serijom otkrića koja su izmijenila tadašnju astronomsku znanost. Taj je pad nedvojbeno pokazao da "kamenje može padati s neba", iako, istini za volju tih četrdesetak kilograma svemirskog materijala i nije bio kamen već isprepletena struktura velikih kristala čistog željeza i nikla, tad nazvana "Agramit" u čast gradu Zagrebu.
Nakon tog pada, muzeji, kraljevi skupljači i Vatikan kreću u skupljanje "svemirskog kamenja", [[meteorit|meteorita]].
