Potoci (Mostar, BiH): razlika između inačica

 

Do izgradnje mosta preko Neretve, rijeku se prelazilo [[skela|skelom]] koja je bila niže od današnjeg mosta. Skelom "lađom" gospodarile su obitelji Cigić iz Vojna i Kožulj iz Potoka, posjednici odgovarajućih zemljišta uz Neretvu.<ref name="HMS"/>

 

Hrvati Bijelog Polja teško su stradali u [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve|bošnjačkoj agresiji]] na prostore bosanskohercegovačkih Hrvata. Bijelo Polje bilo je mirno premda je rat Bošnjaka i Hrvata već uzeo maha. Marko Maka Radić nije dopustio se se dogode neredi u Bijelom Polju. Sve vojnike u svojoj postrojbi HVO isto je tretirao. Armija BiH je [[30. lipnja]] [[1993.]] godine napala Bijelo Polje. Pomoć iznutra bili su bošnjački pripadnici HVO-a koji su izdali svoje suborce i okrenuli oružje na njih. Radića su prevarili i pokušali ubiti. Armija BiH i peta kolona Bošnjaka u HVO ubili su nekoliko desetaka Hrvata, što vojnika, što civila, koje je Armija BiH nespremne uhvatila na spavanju. Da bi preživjeli, Hrvati su se spašavali bježeći preko Neretve prema Vojnom. Preživjele Hrvate koji se nisu uspjeli spasiti zarobili su. Zarobljeno je 215 Hrvata. Otpremili su ih u logore, koje su u Bijelom Polju osnovali na nekoliko lokacija, a najveći je bio u mjesnoj školi u Bijelom Polju, bivšoj Školi bratstva i jedinstva. Razmjeri zločina bili su vidljivi tek nekoliko mjeseci kasnije. Nitko još nije odgovarao za ova zlodjela nije odgovarao, a zna se da je cijelom akcijom rukovodilo tadašnje zapovjedništvo Armije BiH na čelu sa Seferom Halilovićem. Zločin u Bijelom Polju dogodio se nakon što je Armija BiH počinila zločine u hrvatskim selima jablaničke općine. Preživjele jablaničke Hrvate otpremili su u logor Muzej u Jablanici, kroz koji je prošlo 800 Hrvata. Sve su to bošnjački vođe sprovodili plan tvz. zelene transverzale koja se trebala pružati do Neuma,<ref name="nekažnjeni zločin">[https://www.vecernji.ba/zlocin-armije-bih-u-bijelom-polju-ostao-nekaznjen-425997 www.vecernji.ba] Marko Karačić ''Zločin Armije BiH u Bijelom polju ostao nekažnjen''. 1. srpnja 2012. (pristupljeno 18. siječnja 2018.)</ref> nastavno na djelo autora Islamske deklaracije Alije Izetbegovića iz 1970., u kojoj se eksplicitno zalaže za državu po šerijatskom pravu, a ne za državu koja se temelji na demokratskim načelima zapadne civilizacije. Čekao je kad mu se bude ukazala prva prigoda, sprovesti islamsku džamahiriju u Bosni i Hercegovini, na račun Hrvata, ali i Srba.<ref>[http://www.034portal.hr/clanak.php?id=29358 034portal] Diana Rexhepi ''Slobodan Praljak srušio dugogodišnju farsu Haaškog tribunala''. 14. prosinca 2007. (pristupljeno 18. siječnja 2018.)</ref>