Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RpA: WP:NI, WP:HRV |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 12:
Crkva je duga 50 m, široka 26 m, a visina je zvonika 32 m. Glavna lađa odijeljena je od bočnih masivnim kamenim [[stup]]ovima [[Romanika|romaničkog]] izgleda. [[Oltar]] je ukrašen motivima sa [[stećak]]a i kao takav postavljen [[1978.]] godine. [[Svetohranište]] je izgrađeno od hercegovačkog [[granit]]a s brončanim vratima u [[Visoki reljef|visokom reljefu]] slično [[Propovjedaonica|propovjedaonici]] sa simbolima četiriju [[evanđelist]]a. Oltar, svetohranište i propovjedaonica djelo su akad. kipara [[Ante Starčević (kipar)|Ante Starčevića]]. Kip [[Marija (majka Isusova)|Gospe]] potječe od talijanskih majstora iz sredine 19. stoljeća. [[Vitraj]]e u crkvi izradila je radionica Dedić, Koch i Marinković u Zagrebu [[1912.]] godine, a postaje [[Križni put|Križnog puta]] uradio je akad. slikar Rudolf Labaš [[1983.]]
U lijevoj bočnoj lađi crkve nalaze se grobovi poznatih franjevaca: fra [[Didak Buntić|Didaka Buntića]] (graditelja crkve i narodnog prosvjetitelja) i [[Rafo Barišić|Rafe Barišića]] (prvog hercegovačkog biskupa).U desnoj bočnoj lađi nalazi se grobnica s posmrtnim ostacima franjevačkih mučenika koje su [[partizani]] pobili i spalili u samostanskom vrtu nakon pada Širokog Brijega [[7. veljače]] [[1945.]] godine. Također, u ovu su grobnicu položeni posmrtni ostatci i drugih franjevaca koji su stradali 1945. godine, a tek su im nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] aktivnošću Hercegovačke franjevačke provincije, posmrtni ostatci pronađeni u [[Zagvozd]]u u Imotskoj krajini i [[Vrgorac|Vrgorcu]], a isto tako bit će položeni i svi drugi posmrtni ostaci hercegovačkih fratara koje će se pronaći istražujući.
Stilizirani prikaz crkve nalazi se na grbu [[Općina|općine]] kao i na grbovima športskih društava i raznih kulturno-umjetničkih organizacija.
| |||