John von Neumann: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
FriganiLoSOS Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 24:
| fusnote =
}}
'''John von Neumann''' (mađarski '''Margittai Neumann János Lajos''') ([[Budimpešta]], [[Austro-Ugarska]], [[28._prosinca|28. prosinca]] [[1903.]] – [[Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[2._veljače|2. veljače]] [[1957.]]) je bio američki [[matematičar]] i [[polihistor]] [[mađarska|mađarskog]] porijekla, koji je postigao značajne doprinose širokom spektru kao otac matematike i kompjutera te FriganiLoSOS disciplina, kao što su [[kvantna mehanika]], [[funkcionalna analiza]], [[teorija skupova]], [[topologija]], [[ekonomika]], [[računarstvo]], [[numerička analiza]], [[hidrodinamika]] (eksplozija), [[statistika]] i mnoga druga matematička polja, kao jedan od najistaknutijih matematičara u povijesti.<ref>{{citiranje www |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761579159/Neumann_John_von.html |naslov=John von Neumann |izdavač=MSN Encarta |access-date=31. ožujka 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080405192824/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761579159/Neumann_John_von.html |archivedate=5. travnja 2008.}}</ref> Ponajvažnije, von Neumann je bio pionir primjene [[teorija operatora|teorije operatora]] u [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (vidi [[von Neumannova algebra]]), član [[projekt Manhattan|projekta Manhattan]] te [[Institute for Advanced Study]] pri [[Princeton, New Jersey|Princeton]]u (kao jedan od izvorno imenovanih – skupina koju se zajednički referiralo kao "polubogovi"), te suučesnik u stvaranju [[teorija igara|teorije igara]] i koncepta [[stanični automat|staničnog automata]]. Skupa s [[Edward Teller|Edwardom Tellerom]] i [[Stanislaw Ulam|Stanislawom Ulamom]], von Neumann je postavio temelje [[nuklearna fizika|nuklearne fizike]] korištene u [[termonuklearni]]m reakcijama u [[hidrogenska bomba|hidrogenskoj bombi]].
Ključni von Neumannov doprinos u polju računarstva jest objavljen u sad već jako poznatom papiru, ''[[First Draft of a Report on the EDVAC]]'', koji opisuje [[računalo|računalnu]] arhitekturu u kojom su podaci i programska memorija preslikani u isti adresni prostor (tzv. koncept "pohranjenog programa" – engl. ''stored-program concept''). Ova arhitektura je postala de facto standard i može se sučeliti s tzv. [[harvardska arhitektura|harvardskom arhitekturom]], koja ima odvojene memorije za programski kod i podatke na odvojenoj sabirnici. Iako je jednomemorijska arhitektura postala uobičajeno poznata pod nazivom [[von Neumannova arhitektura]] kao rezultat von Neumannovog papira, arhitekturu su ustvari sklopovski razvili [[J. Presper Eckert]], [[John William Mauchly]] i ostali koji su radili u projektu [[Eniac|ENIAC]] pri Sveučilištu u Pennsylvaniji. Pogrešno ime za arhitekturu je raspravljeno u [http://www.library.upenn.edu/exhibits/rbm/mauchly/jwm9.html John W. Mauchly and the Development of the ENIAC Computer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070416112324/http://www.library.upenn.edu/exhibits/rbm/mauchly/jwm9.html |date=16. travnja 2007. }}, dio online [http://www.seas.upenn.edu/~museum/ ENIAC muzeja], te u knjizi Roberta Slatera o računalnoj povijesti ''Portraits in Silicon''. Većina kućnih računala, [[mikroračunalo|mikroračunala]], [[miniračunalo|miniračunala]] te [[Mainframe računalo|mainframe]] računala koriste jednomemorijsku (poznatu i kao von Neumannovu) računalnu arhitekturu.
| |||