Slovenski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RpA: WP:NI, WP:HRV
More used, one reference definition.
Redak 14:
}}
 
'''Slovenski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=slv slv]) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u [[Slovenija|Republici Sloveniji]], gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u [[Austrija|Austriji]] (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), [[Italija|Italiji]] (oko 100.000 u [[Trst]]u, [[Gorica (pokrajina)|Gorici]], Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), [[Mađarska|Mađarskoj]] (3190; popis iz 2001.)<ref name="#1">[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=slv Ethnologue (16th)]</ref> i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (11.800 – 13.100). Broj slovenskih emigranata u [[Amerika|Americi]], Zapadnoj Europi i [[Australija|Australiji]] procjenjuje se na oko 400.000.
 
Najstariji pisani spomenici koji pokazuju tipične slovenske jezične crte jesu ''"Brižinski spomenici"''. Oni su pisani latinicom a nastali su između 927. i 1039. godine (prema rezultatima paleografske analize), no tekstovi koje sadrže oblikovani su već ranije (vjerojatno u [[8. stoljeće|8. stoljeću]]).<ref name="#2">{{citiranje www |naslov=Brižinski spomeniki, Elektronska znanstvenokritična izdaja |izdavač=Inštitut za slovensko literaturo in literarne vede ZRC SAZU, Ljubljana |godina=2006 |mjesec=srpanj |url=http://nl.ijs.si/e-zrc/bs/html/bs.html |jezik=slovenski}}</ref>
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] još nije došlo do nastanka književnih djela na slovenskom jeziku, osim crkvenih molitvenika i kronoloških zapisa, tako da tek od polovice [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i vremena [[Reformacija|reformacije]] možemo govoriti o izgradnji slovenskoga književnog jezika. Taj je jezik izgrađen većim dijelom na donjokranjskim i panonskim a tek manjim dijelom na gornjokranjskim govorima. Njegov je začetnik [[Primož Trubar]] koji je [[1550.]] tiskao ''"Katekizam"'' i ''"Abecedarij"'', [[1557.]] – [[1560.]] preveo ''"Novi zavjet"'' te [[1564.]] izdao slovenski crkveni red ''"Cerkovna ordninga"''. Prvu je slovensku gramatiku ''"Arcticae horulae"'' [[1584.]] napisao [[Adam Bohorič]], a prvi rječnik (njemačko-latinsko-slovensko-talijanski) [[1592.]] [[Jeronim Megiser]].
 
Redak 54:
}}
 
'''Slovenski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=slv slv]) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u [[Slovenija|Republici Sloveniji]], gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u [[Austrija|Austriji]] (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), [[Italija|Italiji]] (oko 100.000 u [[Trst]]u, [[Gorica (pokrajina)|Gorici]], Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), [[Mađarska|Mađarskoj]] (3190; popis iz 2001.)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code name=slv Ethnologue (16th)]<"#1"/ref> i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (11.800 – 13.100). Broj slovenskih emigranata u [[Amerika|Americi]], Zapadnoj Europi i [[Australija|Australiji]] procjenjuje se na oko 400.000.
 
Najstariji pisani spomenici koji pokazuju tipične slovenske jezične crte jesu ''"Brižinski spomenici"''. Oni su pisani latinicom a nastali su između 927. i 1039. godine (prema rezultatima paleografske analize), no tekstovi koje sadrže oblikovani su već ranije (vjerojatno u [[8. stoljeće|8. stoljeću]]).<ref>{{citiranje www |naslov=Brižinski spomeniki, Elektronska znanstvenokritična izdaja |izdavač=Inštitut za slovensko literaturo in literarne vede ZRC SAZU, Ljubljana |godina=2006 |mjesec=srpanj |url=http://nl.ijs.si/e-zrc/bs/html/bs.html |jezikname=slovenski}}<"#2"/ref>
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] još nije došlo do nastanka književnih djela na slovenskom jeziku, osim crkvenih molitvenika i kronoloških zapisa, tako da tek od polovice [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i vremena [[Reformacija|reformacije]] možemo govoriti o izgradnji slovenskoga književnog jezika. Taj je jezik izgrađen većim dijelom na donjokranjskim i panonskim a tek manjim dijelom na gornjokranjskim govorima. Njegov je začetnik [[Primož Trubar]] koji je [[1550.]] tiskao ''"Katekizam"'' i ''"Abecedarij"'', [[1557.]] – [[1560.]] preveo ''"Novi zavjet"'' te [[1564.]] izdao slovenski crkveni red ''"Cerkovna ordninga"''. Prvu je slovensku gramatiku ''"Arcticae horulae"'' [[1584.]] napisao [[Adam Bohorič]], a prvi rječnik (njemačko-latinsko-slovensko-talijanski) [[1592.]] [[Jeronim Megiser]].
 
Redak 80:
{{legenda|#aa0000|koruška}}
{{legenda|#44aaff|primorska (1 – šavrinsko, 2 – čiško)}}
{{legenda|#aa00ff|rovtarska}}]]Slovenski jezik obuhvaća velik broj narječja<ref name="#3">R. Kolarič – ''[http://www.dlib.si/v2/StreamFile.aspx?URN=URN:NBN:SI:doc-QVJU64KM&id=84b7dcf0-701e-4677-b973-544658f103ca&type=PDF Slovenska narečja]'' (slo.) {{pdf}}</ref> koja se obično grupiraju u 7 narječnih skupina.<ref name="Greenberg2008">[[Marc L. Greenberg]] – ''[http://www.theslovenian.com/articles/2008/greenberg.pdf A Short Reference Grammar of Slovene]'' (eng.) {{pdf}}</ref> Rubna narječja pokazuju utjecaje susjednih dijalekata, tako npr. šavrinsko narječje pokazuje utjecaj susjednih čakavskih govora sjeverne Istre.<ref name="#4">[[Stipe Kekez]], [[Mijo Lončarić]] – ''[http://www.zrs.upr.si/en/zaloznistvo/annales/Annales%202006%20-%20Sociologia%2016-2/kekez%20stipe.pdf Osvrt na istraživanje hrvatsko-slovenskih jezičnih dodira u Istri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814163315/http://www.zrs.upr.si/en/zaloznistvo/annales/Annales%202006%20-%20Sociologia%2016-2/kekez%20stipe.pdf |date=14. kolovoza 2011. }}'', Annales, Ser. hist. sociol., 16, 2006, 2 {{pdf}}</ref> U Sloveniji se govori i ''čiško'' (ćićko) narječje koje je zapravo čakavsko,<ref name="#5">[[Sanja Zubčić]] – ''[http://www.centerslo.net/files/file/simpozij/sim26/Zubcic.pdf Akcenatski sustav mjesnog govora Obrova]'', Obdobja 26 {{pdf}}</ref> kao i belokrajinsko, koje je zapravo štokavsko. S druge strane gorskokotarsko kajkavsko narječje se po genetskim i strukturnim kriterijima grupira zajedno sa susjednim slovenskim dijalektima.<ref name="#6">[[Mate Kapović]] – ''[http://bib.irb.hr/datoteka/445129.6._kapovic_drinje.pdf Čakavsko i kajkavsko u donjosutlanskoj akcentuaciji]'', Hrvatski dijalektološki zbornik 15 (2009) {{pdf}}</ref> Ne postoje karakteristične osobine koje posjeduju svi slovenski govori i samo oni, pa je uobičajena klasifikacija dijalekata na slovenske i hrvatske uglavnom na temelju nacionalne pripadnosti govornika.
 
Skupine narječja su<ref name="Greenberg2008"/>:
Redak 116:
[[Kategorija:Jezici po abecedi:S]]
šavrinsko, 2-čiško)}}
{{legenda|#aa00ff|rovtarska}}]]Slovenski jezik obuhvaća velik broj narječja<ref>R. Kolarič – ''[http://www.dlib.si/v2/StreamFile.aspx?URNname=URN:NBN:SI:doc-QVJU64KM&id=84b7dcf0-701e-4677-b973-544658f103ca&type=PDF Slovenska narečja]'' (slo.) {{pdf}}<"#3"/ref> koja se obično grupiraju u 7 narječnih skupina.<ref name="Greenberg2008">[[Marc L. Greenberg]] – ''[http://www.theslovenian.com/articles/2008/greenberg.pdf A Short Reference Grammar of Slovene]'' (eng.) {{pdf}}</ref> Rubna narječja pokazuju utjecaje susjednih dijalekata, tako npr. šavrinsko narječje pokazuje utjecaj susjednih čakavskih govora sjeverne Istre.<ref>[[Stipe Kekez]], [[Mijo Lončarić]] – ''[http://www.zrs.upr.si/en/zaloznistvo/annales/Annales%202006%20-%20Sociologia%2016-2/kekez%20stipe.pdf Osvrt na istraživanje hrvatsko-slovenskih jezičnih dodira u Istri] {{Webarchive|urlname=https:"#4"//web.archive.org/web/20110814163315/http://www.zrs.upr.si/en/zaloznistvo/annales/Annales%202006%20-%20Sociologia%2016-2/kekez%20stipe.pdf |date=14. kolovoza 2011. }}'', Annales, Ser. hist. sociol., 16, 2006, 2 {{pdf}}</ref> U Sloveniji se govori i ''čiško'' (ćićko) narječje koje je zapravo čakavsko,<ref>[[Sanja Zubčić]] – ''[http:name="#5"//www.centerslo.net/files/file/simpozij/sim26/Zubcic.pdf Akcenatski sustav mjesnog govora Obrova]'', Obdobja 26 {{pdf}}</ref> kao i belokrajinsko, koje je zapravo štokavsko. S druge strane gorskokotarsko kajkavsko narječje se po genetskim i strukturnim kriterijima grupira zajedno sa susjednim slovenskim dijalektima.<ref>[[Mate Kapović]] – ''[http://bib.irb.hr/datoteka/445129.name="#6._kapovic_drinje.pdf Čakavsko i kajkavsko u donjosutlanskoj akcentuaciji]'', Hrvatski dijalektološki zbornik 15 (2009) {{pdf}}<"/ref> Ne postoje karakteristične osobine koje posjeduju svi slovenski govori i samo oni, pa je uobičajena klasifikacija dijalekata na slovenske i hrvatske uglavnom na temelju nacionalne pripadnosti govornika.
 
Skupine narječja su<ref name="Greenberg2008"/>: