Theodor Herzl: razlika između inačica

Theodor Herzl rođen je u [[Budimpešta | Budimpešti]] kao dijete Jeanette i Jakoba Herzla. Sam je Jakob Herzl pak rođen u [[Zemun]]u u kojemu je živio njegov otac, Theodorov djed, Simon Leb. Uz Zemun se veže ime tamošnjega rabina Jehude ben Šlomo Haj Alkalaja koji je smatrao da se [[Židovi]] mogu spasiti samo povratkom u pradomovinu (''Erec Israel'') te se vjeruje da je utjecao na kasnije Herzlove ideje.<ref>Tauber, Eli. Ilustrovani leksikon judaizma : istorija, religija i običaji. Sarajevo : Magistrat, 2007.</ref> Nakon završetka srednje škole seli se u [[Beč]] na studij prava koji završava 1884. godine. Tijekom studija intenzivno piše (preferira feljtone) i putuje te se po prvi put susreće s antisemitizmom (na samom sveučilištu). Rastući antisemitizam i suđenje kapetanu francuske vojske židovskoga podrijetla,[[Alfred Dreyfus | Alfredu Dreyfusu]], zbog navodne predaje tajnih dokumenata njemačkoj vojsci (Herzl je u to vrijeme izvještavao sa suđenja), dovodi do potpuna Herzlova preobražaja prezentiranog u programatskoj knjižici ''Der Judenstaat. Versuch einer modernen Lösung der Judenfrage'' (Židovska država. Pokušaj modernog rješenja židovskog pitanja). Knjižica je objavljena 1896. godine u nakladi od 3.000 primjeraka.<ref name="#1">Tauber, Eli. Ilustrovani leksikon judaizma : istorija, religija i običaji. Sarajevo : Magistrat, 2007. Str. 89.</ref> U njoj Herzl analizira status Židova u Europi, kritizira asimilaciju jer smatra da zajedno s integracijom može potaknuti još snažniji antisemitizam,<ref>Leksikon temeljnih religijskih pojmova : židovstvo, kršćanstvo, islam / priredio Adel Th. Khoury. Zagreb : Svjetska konferencija religija za mir : Prometej, 2005. </ref> inzistira na brzom djelovanju i donošenju rješenja židovskog pitanja koje može biti riješeno osnivanjem židovske države te jedino zahtijeva “suverenitet nad komadom zemljine površine" ne precizirajući gdje bi on geografski bio smješten (premda na određeni način daje prednost [[Palestina | Palestini]] koja je tada bila u sastavu [[Otomansko Carstvo | Otomanskoga Carstva]]). Na taj se način po prvi put detaljno razrađuje cionistička ideja i ciljevi (što je pomak u odnosu na prethodne slične ideje). Odjek na Herzlovo djelo kretalo se od oduševljenja do osude, pri čemu su uglavnom prevladale negativne reakcije. Jedna od njih je otisnuta u knjižici Karla Krausa pod nazivom ''Kruna za Cion''. Bio je to tek djelić atmosfere u kojoj su "ironija i zajedljivost sugrađana pratili Herzla gotovo na svakom koraku".<ref>Tauber, Eli. Ilustrovani leksikon judaizma : istorija, religija i običaji. Sarajevo : Magistrat, 2007. Str. 89.<name="#1"/ref> Ipak, usprkos tome, imao je podršku studenata i, još važnije, svoga sugrađanina Marxa Nordaua, židovskoga liječnika i publicista s kojim će kasnije osnovati Svjetsku cionističku organizaciju.