Frankapani: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 195.29.77.7 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 89.164.127.181 Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 29:
Krčki knezovi ime Frankapani uzimaju tek nakon mnogo godina svoje prisutnosti na ovim prostorima. Neki povjesničari smatraju modom onog vremena uzimanje imena koje vuku porijeklo iz rimskih vremena. Tako je i ova naša obitelj uzela ime rimskih patricija “FRANGAPANIBUSA” te nakon toga i mijenjaju svoj grb u dva lava (simbol [[Mlečani|Venecije]]) koja lome kruh (''frangere pane'' – lomiti kruh).
Do sredine [[15. stoljeće|15. stoljeća]], osim otoka [[Krk]]a, stekli su posjede u županiji [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]] s [[Otočac|Otočcem]], do [[Slunj]]a i [[Cetingrad]]a, [[Pounje|Pounja]], [[Vrlika|Vrlike]], Ostrovice i [[Skradin]]a. Većinu tih posjeda Frankapani su izgubili u borbama s [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijama]]. U 17. stoljeću njihovi posjedi protezali su se od [[Bosiljevo|Bosiljeva]] i [[Severin na Kupi|Severina na Kupi]] do [[Novi Vinodolski|Novoga]] u [[Vinodol]]u. I Frankapani su hrvatskom rodu dali na desetke uglednika: [[ban]]ova, književnika i ratnika. Među poznatijima su knez [[Bernardin Ozaljski]], sudionik [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]] [[1493.]], poznati branitelj Hrvatske i osobito poznat po protuosmanlijskom govoru koji je kao starac održao pred njemačkim staležima [[1522.]] u [[Nürnberg]]u te njegov sin [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto I. Brinjski]] (1482. – 1527.), poznati ratnik protiv Osmanlija, Mlečana i [[Habsburg]]ovaca, hrvatski ban, "skrbnik i zaštitnik kraljevstva" kojeg je kao hrvatske zaslužnike poznati književnik [[Milutin Cihlar Nehajev]] prikazao u romanu "Vuci", primorski i karlovački general i ogulinski kapetan [[Vuk Krsto Frankopan|Vuk Krsto Tržački]] (oko 1589. – 1652.), njegova djeca književnica [[Katarina Zrinski|Katarina ud. Zrinski]] (1625. – 1673.) i pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan [[Fran Krsto Frankapan]] (1643. – 1671.) koji se je svom puninom pridružio svomu šurjaku u borbi protiv bečkog apsolutizma.
Knezovi Frankapani omogućili su franjevcima dolazak na otočić [[Košljun]] na [[Krk]]u. Ivan VII. i [[Martin Frankopan]] dobili su od pape [[Nikola V.|Nikole V.]] dozvolu (bulu – koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447.]] Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankapana obnovio se samostan na Košljunu.
| |||