Johann Wolfgang von Goethe: razlika između inačica

m
m (Poveznice)
Nakon što je [[1775.|1775]]. imenovan tajnim savjetnikom u [[Weimar]]u postavljen mu je kao zadatak obnova [[rudnik]]a bakrenog škriljca „Ilmenau“. Sam Goethe ovo razdoblje svoga života označava '''„rudarskom epohom“'''. Prihvatio se posla s velikim poletom. Čestim obilaskom rudnika stvorio je prve zaključke o ekonomskoj strani [[Mineralne sirovine|rude]]. Na novoj dužnosti se dobro snalazi, upoznaje se s tada poznatim rudarskim stručnjacima i uskoro prihvaća rudarsku terminologiju.
Obnova i rad u rudniku „Ilmenau“ ometan je nizom poteškoća - tehničke i financijske prirode. Goethe se ne da pokolebati. Daje nove prijedloge o jamskom radu, [[Oplemenjivanje mineralnih sirovina|oplemenjivanju]] i topionici rude.<br>
Dana 23. X. [[1796.|1796]]. dolazi do većeg zarušavanja u rovu „Martinroeder“ uslijed kojega je onesposobljen sustav odvodnjavanja, a i cijeli pogon. Goethe sam ulazi u rov i odlučuje o potrebnim mjerama i izrađuje skicu zaruška. Nakon ove neprilike obujam radova je znatno smanjen. No iako je to za njega bio udarac, on u svom [[ep]]u „Ilmenau“ s nadom kaže: „I„Ni uže ini posuda neće u duljem miru stajati iznad urušenog okna“. No, [[1804.|1804]]. rudnik je definitivno zatvoren.<br>
 
U književnim djelima često opisuje rudarski život. U „Lutanjima Wilhelma Meistera“ zorno opisuje prizore iz rudarskog života. Opisuje rudara Jarna kao čovjeka ozbiljnog, svjesnog odgovornosti, punog znanja i iskustva. [[Rudar]] Jarno kaže jednom: „[[Rudnik]] je nijemi učitelj i stvara šutljive učenike.“<br>