Zakon očuvanja energije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
A Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
m uklanjanje izmjene suradnika 109.175.97.97 na zadnju inačicu suradnika PonoRoboT Oznake: uklanjanje SWViewer [1.4] |
||
Redak 1:
[[datoteka:simple pendulum height.png|mini|desno|250px|Zakon očuvanja energije se koristi za opisivanje kretanja [[Njihalo|klatna]].]]
[[datoteka:4-Stroke-Engine.gif|mini|desno|250px|[[Motor s unutarnjim izgaranjem]] pretvara [[kemijska energija|kemijsku energiju]] u [[mehanički rad]].]]
'''Zakon očuvanja energije''' je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika [[energija|energije]] (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan. Drugim riječima, u zatvorenom sustavu jedan oblik energije može prelaziti u druge oblike, a da se pri tom energija niti stvara niti poništava.
Poznato je iz života da [[sila]] [[Energija vjetra|vjetra]] i [[Hidroenergija|vode]] nije jedini izvor [[Mehanička energija|mehaničke energije]]. Energija je također nagomilana u [[goriva|gorivu]], [[ugljen]]u, [[benzin]]u i [[ulje|ulju]] koji izgaranjem pretvaraju takozvanu [[Kemijska energija|kemijsku energiju]] u toplinsku, a pomoću [[toplina|topline]], na primjer [[parni stroj]], vrši [[mehanički rad]]. Dakle, u parnom stroju se toplinska energija pretvara u mehanički rad. U prirodi imamo mnogo primjera gdje se toplinska energija pretvara u rad. Na primjer toplinska energija Sunca ([[Sunčeva svjetlost]]) zagrijava vodu mora i jezera koja se isparuje, pa se u obliku [[vodena para|vodene pare]] diže uvis. U visinama se vodena para ohlađuje ([[kondenzacija]]), pretvara u vodu i pada kao kiša na Zemlju. Na taj se način stvaraju planinska jezera. Zbog svojeg višeg položaja ta jezera imaju [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] koju možemo strujanjem vode kroz [[cijev]]i, odnosno strujanjem rijeka, pretvoriti u [[kinetička energija|kinetičku energiju]], što koristimo kod [[hidroelektrana]]. Energija vodenih [[slap]]ova ima, dakle, svoj izvor u Sunčevoj energiji. Isto tako kao što toplinsku energiju možemo pretvoriti u rad, možemo i rad pretvoriti u toplinu. Pri turpijanju, blanjanju i piljenju vršimo rad, ali se ujedno i [[alat]]i zagrijavaju. Znači da se rad pri tom djelomično pretvara u toplinu. Otvaranjem [[brana|brane]] voda struji i dobiva brzinu i, prema tome, kinetičku energiju koja tjera [[vodna turbina|vodnu turbinu]] hidroelektrane. [[Turbina]] služi za pogon [[generator]]a koji proizvodi [[električna energija|električnu energiju]]. Ovu električnu energiju možemo dalje pretvoriti u mehanički rad pomuću [[stroj]]eva u radionicama ili je upotrijebiti za električnu rasvjetu, to jest pretvoriti je u [[svjetlost|svjetlosnu energiju]].<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
Prema [[Teorija relativnosti|teoriji relativnosti]], svakoj [[masa|masi]] ''m'' pripada energija:
:<math>E = m \cdot c^2</math>
gdje je ''c'' [[brzina svjetlosti]]. Zbog toga u opći zakon očuvanja energije treba uključiti i masu kao oblik energije. Zakon očuvanja energije do sada je potvrđen u svim ispitanim prirodnim pojavama, iako je postavljen aksiomatski.<ref> '''zakon očuvanja energije''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66767] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Zakon (ponegdje princip) očuvanja kemijske energije, '''Hessov zakon''', tvrdi kako je promjena entalpije kemijske reakcije konstantna, neovisno o smjeru reakcije.<ref>[http://www.science.uwaterloo.ca/~cchieh/cact/c120/hess.html Hess's Law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150109195637/http://www.science.uwaterloo.ca/~cchieh/cact/c120/hess.html |date=9. siječnja 2015. }}, University of Waterloo, pristupljeno 21. svibnja 2017.</ref>
==Uporaba u mehanici==
| |||