Rusko geografsko društvo: razlika između inačica

Službeni predsjednici društva bili su [[Veliki knez Konstantin Nikolajevič od Rusije]] od [[1845.]] – [[1892|92.]]. i [[Veliki knez Nikola Mihajlovič od Rusije]] od [[1892.]] – [[1917.]], ali u stvarnosti društvo su vodili dopredsjednici: [[Fjodor Litke]] ([[1845.]] – [[1850|50.]]., [[1855.]] – [[1857|57.]].), grof [[Mihail Muravjov]] ([[1850.]] – [[1857|57.]].), [[Pjotr Semjonov-Tjan-Šanski]] ([[1873.]] – [[1914.]]) i [[Juli Šokalski]] ([[1914.]] – [[1931|31.]].).

Društvo je bilo pionir sistematskog istraživanja sjevernog [[Ural (gorje)|Ural]]a od [[1847.]] – [[1850|50.]]., najdaljeg dosezanja rijeke [[Amur]] od [[1854.]] – [[1863|63.]]., prostranih područja [[Kašgarija|Kašgarije]], [[Džungarija|Džungarije]], te [[Mongolija|Mongolije]] od [[1870-ih]] nadalje.

Društvo je promijenilo naziv u Državno geografsko društvo [[1926.]], a zatim u Geografsko društvo SSSR-a [[1938.]] godine. Nakon Šokalskog njegovi predsjednici bili su [[genetičar]] [[Nikolaj Vavilov]] ([[1931.]] – [[1940|40.]].), [[zoolog]] [[Lev Berg]] ([[1940.]] – [[1950.]]), [[parazitolog]] [[Evgenij Pavlovski]] ([[1952.]] – [[1964|64.]].), [[glaciolog]] [[Stanislav Kalesnik]] ([[1964.]] – [[1977|77.]].), [[polarni istraživač]] [[Aleksej Trešnikov]] ([[1977.]] – [[1991|91.]].). Društvo je do sad sazvalo brojne kongrese i dodijelilo četiri vrste medalja nazvanih po Litkeu, Semjonovu, Prževalskom i [[Semen Dežnev|Semenu Dežnevu]]. Do [[1970.]] objavilo je više od 2,000 svezaka geografske literature, uključujući godišnjak ''Zapiski'' (od [[1846.]]) i ''Izvestija'' (od [[1865.]]). Originalnom nazivu vratilo se nakon raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] [[1991.]] godine. Glavni uredi društva nalaze se u [[Sankt-Peterburg]]u.