Razlika između inačica stranice »Pawnee Indijanci«

Obrisano 6 bajtova ,  prije 15 godina
bez sažetka
m (Chahiksichahiks premješteno na Pawnee)
No edit summary
'''Pawnee''' (Chahiksichahiks, Pani, Pana, Panana, Panamaha, Panimaha). - Pleme prerijskih Indijanaca porodice [[Caddoan]] sa srednjeg toka [[Platte]] Rivera i na [[Republican]]u, pritoci [[Kansas (rijeka)|Kansas]]a, u [[Nebraska|Nebraski]] i [[Kansas]]u. danas njih oko 3,000 živi u [[Oklahoma|Oklahomi]].
 
== Ime ==
 
== Ime ==
Ime ''Pawnee'' dolazi iz domorodačkog naziva ''pariki'' (isto kao i kod imena plemena [[Arikara]]), u značenju '' 'rog' '', u aluziji na način češljanja uvojaka skalpa (vidi [[Arikara]]). Ostala plemena označavala ove Indijance imenom '' 'vuka' '', odnosno '' 'vučjim narodom' ''. ''Vuk'' je simbol plemena Pawnee i danas se nalazi na njihovoj plemenskoj zastavi. Od njima stranog [[Algonquian]]skog plemena [[Arapaho]] nazivani su ''Ahihinin'', "''wolf people''"; ''Ho-ni'-i-tani-o'', [[Cheyenne]] naziv koji znači "''little wolf people''" i ''Kuitare-i'', kod plemena [[Comanche]] znači "''wolf people''" a isto i kod [[Hidatsa]] Indijanaca ''Tse-sa do hpa ka''. Isto značenje mogli bi imati i nazivi ''Awahi'', kod [[Caddo]] i [[Wichita]] Indijanaca i ''Awahu'', kod Arikara. Pleme [[Tonkawa]], sa prerija [[Teksas]]a, od Wichita su preuzeli naziv ''Awahi'' i prilagodili ga svom jeziku, u obliku ''Awó''. Manje poznati naziv je ''Chahiksichahiks'', "''men of men''," kojim nazivaju sebe i sva plemena koja smatraju civiliziranima. Ostali nazivi za njih bili su ''Xaratenumanke'', kod [[Mandan]]a, ''Paoneneheo'', stari Cheyenne naziv, u značenju "''the ones with projecting front teeth''"; ''Dárazhazh'', kod Indijanaca [[Kiowa Apache]]; ''Páyin'' kod [[Kansa]] i ''Harahey'', u Coronadovim dokumentima.
 
== Bande ==
 
Pawnee Indijanci u stvarnosti su bili [[konfederacija]] od četiri plemena, ili bolje reći bande. Ove konfederirane bande bile su:
*[[Chaui]] ili Grand Pawnee,
*[[Skidi]] ili Skiri Pawnee (Loup Pawnees, Wolf Pawnee).
 
== Lokacija i populacija ==
 
Tradicionalni Pawnee-teritorij prostirao se u dolinama rijeka Loup i Platte i uz rijeku Republican, u sadašnjoj Nebraski. Ovo područje oni nastanjuju kroz njihovu cijelu poznatu povijest, sve do odlaska na rezervat u Oklahomu 1874-1875. Njihova populacija procijenjena je na između 9,000 i 10,000 u ranom 19 stoljeću. Kasnije im broj opada ,a 1859 iznosi oko 4,000; 2,000 (1876); 650 (1900); i u novije doba 2,000 (1970).
 
== Povijest ==
 
Pawnee Indijanciživjeli su svojewvremeno u [[Texas]]u ,tamo gdje su i bila nastanjena [[Caddoan]] plemena, međutim već [[1541]]. kada Coronado posjećuje [[Quivira|Quiviru]], oni su nastanjeni u području [[Platte]], u južnoj Nebraski, organizirani u 4 konfederirane bande ili plemena ''Tapage'' ili ''Noisy'', Wolf ili ''Skidi'', ''Grand'' ili ''Chaui'' i ''Republican''. Pawnee svoj teritorij, kada dolaze u kontakt sa francuskim trgovcima (oko 1750), šire i na područje Republicana u [[Kansas]]u i području [[Niobrara|Niobrare]] u Nebraski. Godine [[1806]]. španjolski vojnici posjećuju Pawneeje upravo nešto prije dolaska ameruičkog istraživača [[Zebulon Montgomery Pike]]a, koji nam ostavlja obilje podataka o brojnom stanju Pawnee bandi, navodeći i spolnu populaciju, broj nastambi i količinu vatrenog oružja kojom su raspolagali. Prema njemu Pawnee love bizona, [[dabar|dabra]], [[vidra|vidru]], [[jelen]]a i drugo a [[krzno|krznima]], kao i većina plemena, prodaju na tržištu u St. Louisu. Zloglasno žrtvovanje ljudi jutarnjoj zvijezdi [[Ho-Pir-i-Kuts]] ([[Venera]]), ukinuo je Skidi-poglavica [[Petalesharo]].
Pawnee su bili ratoboran narod, a osobito su to iskazivali prema [[Sioux]]ima, sa [[Oto]] Indijancima su bili u prijateljskim odnosima a protiv [[SAD]] nisu nikada ratovali. Dobre odnose sa SAD-om iskazuju i time što američkoj vojsci pomažu u skautskim poslovima, a ''Pawnee battalion'' štiti američku željeznicu [[Union Pacific RR]], od napada drugih plemena. Njihova populacija gubi se 1830.-tih i 1840.-tih u ratovima sa Siouxima, a pogađaju ih i epidemije [[boginje|boginja]] i [[kolera|kolere]], tako da [[1876]]. prepuštaju svoju zemlju u Nebraski SAD-u, a oni odlaze na rezervat u Oklahomu, koji se raspada nakon što se zemlja počela dodjeljivati pojedinačno, danas okrug Pawnee.
 
== Etnografija ==
 
''Običaji''
Osnovna podjela zajednice je dualna, i sastoji se od ''sjeverne'' ili ''zimske'' polutke i južne ili ljetne. Ove polutke osobito dolaze do izražaja prilikom održavanja ceremonija i raznih igara. Murie (1914: 558-559) navodi i 10 muških društava (fraternalne i ratnička društva). Svako ovo društvo ima sveti zavežljaja koji je vezano cijeli život, a jedna osoba mogla je biti istovremeno član svih 10 društava, I njegove bi javne funkcije bile vezne uz rat I (ili) lov. Postojale su I privatne organizacije, koje nisu imale oficijelnih funkcija, niti su bile priznate, ali bi dolazile do izražaja u vremenima kakve potrebe. Uza sve ovo pawnee su imali I 8 muških medicinskih društava. U svakoj bandi, ova su društva bila odgovorna upravljanje u ''Velikoj Ceremoniji Medicine'' ("''Grand Medicine Ceremony''"), koja traje 20 dana ili više, u ''Doctors' Dance'' (jednodnevna ceremonija) i ceremonije koje su se održavale u [[proljeće]] i [[jesen]]. Ove kasnije ceremonije održavale su se u ''Velikoj Kolibi Medicine'' ("''Grand Medicine Lodges''"). Da Pawnee kulturno odudaraju od pravih prerijskih plemena, primjer je i [[Sun Dance]], koji kod njih nije nikada saživio. Ovdje treba naglasiti da su Pawnee i njihov ogranak [[Arikara]] nazivani i ''Black Pawnee'' porijeklom od [[Caddoan]] Indijanaca čiji je dom bio američki Jugoistok, područje u kojem se prakticiral ratarstvo, žrtvovanje ljudi, [[kanibalizam]] i tetoviranja. U suvremeno vrijeme, u ranom 20. stoljeću Pawnee prihvaćaju [[Grass Dance]], [[Ghost Dance]] i kult peyote.
 
== Literatura ==
 
*Ralph Linton, ''Sacrifice to the Morning Star by the Skidi Pawnee'' (1922)
*Waldo R. Wedel, ''An Introduction to Pawnee Archeology'', Bureau of American Ethnology Bulletin 112, 1936.
242

uređivanja