Liparski otoci: razlika između inačica

Današnji izgled Liparskog otočja je proizvod vulkanske aktivnosti od više od 260 000 godina ([[kvartar]]). [[Lava]] se na ovom mjestu uzdigla 3.600 metara s dna mora, o čemu svjedoči nekoliko podvodnih vulkana kao što su: Magnani, Vavilov, Marsili, Palinuro, i dva neimenovana. Vulkani Liparskog otočja su predmet proučavanja [[geologija|geologa]] posljednjih 200 godina, tijekom čega su znanstvenici prisustvovali dvjema erupcijama (Vulcano i Stromboli), te su znanstveni nalazi iz ovog područja nezamjenjivo obogatili znanost [[vulkanologija|vulkanologije]].

 

 

Iako su vode koje ga dijele od Sicilije duboke tek 200-tinjak metara, izgleda da živi svijet Liparskog otočja nikada nije imao vezu s ovim velikim otokom. Vegetacija je tipična za [[Sredozemlje]], a od 900 vrsta biljaka četiri su [[endem]]ske vrste. Uglavnom dominira kultivirani krajolik [[stepa]] i napuštenih [[maslinik]]a i [[vinograd]]a. Najzanimljivija je fauna u koju se ubrajaju mnoge kontinentalne vrste ptica za koje je ovo najjužnija točka rasprostiranja. Od 40 ptičjih vrsta, čak 10 ih je [[kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženih vrsta]]. Od [[sisavac]]a tu obitava 7 vrsta [[šišmiš]]a od kojih je jedna endemska (''[[Eliomys quercinus leparensis]]''). Tu je i 7 vrsta [[reptil]]a, te 15 endemskih vrsta beskralježnjaka.