Thang Long: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
m →‎top: pravopis, replaced: UNESCO]]-v → UNESCO]]-ov
Redak 13:
Izgrađena je za dinastije Ly oko 1010. godine na ostacima kineske utvrde iz 7. stoljeća i ostala je vijetnamskom kraljevskom rezidencijom sve do 1810. godine kada je prijestolnicom postao grad [[Huế]]. Thang Long je od tada bio sjevernom citadelom vijetnamskih careva i 1805. godine je obnovljen u stilu francuskih utvrda arhitekta [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]]a.
 
Kraljevske palače i druge građevine carskog grada Thang Longa su krajem 19. stoljeća (1896. – 97.) uništile francuske kolonijalne snage. Preostale su tek poneke zgrade poput monumentalnog ulaza Đoan Môn, stubišta hrama Kinh Thiên, princezina palača Hậu Lâu, i tzv. "Tornja zastave Hanoija" ([[toranj]] visine 33.4 m iz 1812. godine; slika desno). Oni su 2010. godine upisan na [[UNESCO]]-vov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1328 |title=Središnji dio carske citadele Thang Longa |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. srpnja 2011.}}</ref> kao ostatk jedinstvene kulture jugoistočne Azije u kojoj su se miješali utjecaji [[Kina|kineske]] kulture sa sjevera i [[Čampa]] kulture s juga.
 
Na mjestu ostataka palače je 2008. godine izgrađena zgrada vijetnamskog parlamenta, Ba Đình. Prilikom izgradnje pronađeno je mnogo arheoloških ostataka, koji su danas u Vijetnamskom muzeju Povijesti (Hanoi), i zaključeno je kako je tek dio carskog grada Thăng Longa iskopan.