Provodnici vode: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RpA: WP:NI, WP:HRV |
m →Dovodni tunel hidroelektrana: pravopis, replaced: spriječav → sprječav (3) |
||
Redak 21:
Dovodni tunel [[hidroelektrana]] obično je [[krug|kružnog]] presjeka, jer je to [[hidraulika|hidraulički]] i [[statika|statički]] najpovoljniji oblik. Ali pri malim unutrašnjim [[tlak]]ovima tuneli imaju oblik potkove. Optimalni je oblik D kružnog tunela, jer je zbroj troškova u elektroenergetskom sustavu minimalan. Prosječna [[brzina]] vode u dovodnom tunelu je od 3 do 4 [[metar|m]]/[[sekunda|s]]. Ulazna brzina ne treba iz hidrauličkih razloga biti veća od 1,2 m/s. Zbog toga, ulaz tunela ima ljevkasti oblik.<ref> [http://www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrotehnicke_gradevine/nastavni_materijali/Dio2/pezentacija3_0_3_2.pdf] "Provodnici vode" grad.hr, 2011.</ref>
'''Rešetka'''
Visinski položaj osi tunela na ulazu ovisi o minimalnoj radnoj razini u [[umjetno jezero|umjetnom jezeru]], a vodne komore o najnižoj koti razine vode, koja se može pojaviti pri naglom otvaranju turbina. Da ne bi ulazio zrak u tunel, tjeme se tunela na kraju ulazne građevine nalazi jedan do dva promjera tunala ispod minimalne radne razine u jezeru, već prema brzini vode u tunelu. Slično vrijedi i za [[vodna komora|vodnu komoru]].
Redak 29:
Voda otežava i poskupljuje radove. [[Izvor|Vrela]] se moraju kaptirati, a kaverne ostaviti nazatrpane da se nakon [[Kiša|kiše]] omogući otjecanje vode. Posebno su poteškoće u nas u [[krš]]u, gdje se nailazi nekada na velike vodonosne pukotine i kaverne. Betonska obloga može biti izvedena od prskanog betona, djelomično od montažnih elemanata ili pomoću “teleskopske oplate”. Prvi način dolazi u obzir kada se radi s “krticom”. U nas se još uvijek više primjenjuje betoniranje zbijanjem pomoću pervibratora.
Zbog radijalnog djelovanja tlaka vode u oblozi pojavljuju se naponi zatezanja, odnosno tangencijalni napon, što može uzrokovati pucanje prstena i gubitak vode veći od dozvoljenog, jer je obloga relativno tanka s obzirom na promjer tunela (obično 300 do 600 mm nearmirana ili [[Armirani beton|armirana]]). Da se to spriječi, iza obloge se utiskuje [[cement]]ni [[Mort|malter]] i cementno mlijeko pomoću injekcija. Vezno injektiranje osigurava dobru vezu između betona i okolne stijene i popunjava šupljine u betonu. Uzrokuje, u neku ruku, prednaprezanje obloge, ako se dobro izvede, i na taj način
Obloga tunela proračunava se [[statika|statičkim]] proračunima, a danas se mnogo bolje može dimenzionirati obloga i utvrditi naponsko stanje u oblozi i oko nje pomoću metode konačnih elemenata. Sve metode traže dobro poznavanje geomehaničkih svojstava brdske mase oko tunela, pa se ona u toku gradnje statički i [[Dinamika|dinamički]] ispituje. Promjeri dovodnih tunela kod nas su do 8 metara, a u svijetu i više.
|