Šok (medicina): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
m →‎Vrste: pravopis, replaced: spriječav → sprječav
 
Redak 13:
* [[Kardiogeni šok]] nastaje zbog akutnog popuštanja srca, koje se karakterizira malim sistoličkim volumenom krvi (količina [[krv]]i koju srce izbaci u toku jedne sistole) i nemogućnošću postizanja zadovoljavajućeg minutnog volumena srca.
* [[Hipovolemijski šok]], kao posljedica [[krvarenje|krvarenja]] (hemoragični šok), gubitka volumena tekućina (hipovolemijski šok) zbog [[povraćanje|povraćanja]], [[proljev]]a, nakupljanja tekućine u trbušnoj šupljini.
* [[Opstruktivni šok]], zbog nepotpunog začepljenja velikih krvnih žila, kao kod tamponade srca (kompresija srca izljevom različite etiologije u [[perikard]], koji spriječavasprječava normalno punjenje srca u toku dijastole, raste pritisak u venama, smanjuje se sistolni i minutni volumen srca uz smanjenje arterijskog pritiska i ubrzanje srčanog rada kao kompenzaciona reakcija srca na poremećaj), tenzionog pneumotoraksa, masivne plućne embolije.
* [[Distributivni šok]], kao posljedica oštećene mikrocirkulacije djelovanjem različitih [[toksin]]a i vazoaktivnih materija, kao kod [[sepsa|sepse]](septički šok), [[Anafilaksija|anafilaksije]] ([[anafilaktički šok]]), intoksikacije (medikamentozni šok), miksedemska kriza i Adisonova bolest (endokrini šok), [[hipoglikemija]] (hipoglikemički šok, kod koga nije primarno oštećena mikrocirkulacija već snabdijevanje [[stanica]] [[glukoza|glukozom]]), povrede glave i leđne moždine (neurogeni šok).
* [[Anestezijski šok]] koji je uzrokovan [[anestezija|anestezijom]].