[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R69173, Münchener Abkommen, Staatschefs.jpg|mini|350px|Britanski premijer [[Neville Chamberlain]], francuski premijer [[Édouard Daladier]], njemački kancelar [[Adolf Hitler]], talijanski vođa [[Benito Mussolini]] i talijanski ministar vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano]] na potpisivanju sporazuma [[1938.]]]]
'''''Münchenski sporazum''''' ([[češki jezik|češki]]: ''Mnichovská zrada''; [[njemački jezik|njemački]]: ''Münchner Abkommen'') je ugovor s kojim je riješena '''Sudetska kriza'''. Ugovor je potpisan u [[München]]u [[29. rujna]] [[1938.]] godine između Zapadnih sila i Njemačke.
== Sudetska kriza ==
Nakon što je godine 1936. godine između Njemačke, Italije i Japana potpisan tzv. [[Antikominternski pakt]] - (preteča budućeg [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] -) Njemačka je godine [[1938.]] godine poduzela nasilnu aneksiju, Austrije (tzv. [[Anschluss]] [[Austrija|Austrije]]). Hitlerov režim je taj potez opravdavao provođenjem načela o pravu na samoodređenje, odnosno činjenicom da su mnogi Austrijanci sebe smatrali dijelom njemačke nacije od koje su odijeljeni umjetnom granicom.
Hitler je sličan izgovor odlučio primijeniti na [[Sudeti|Sudete]] - oblast Čehoslovačke gdje su Nijemci činili većinu. Čehoslovačka vlada je bila spremna da se pokušajuodupre mijenjanjamijenjanju granica odupre oružanim putem te je baš u Sudetima sagradila moćni sustav modernih utvrda. Dodatno kao vjerna francuska saveznica računala je da će joj kod ratne ugroze Francuska vojno pomoći, računajućia napreko svojnje statusi vjerneBritanija francuskekoja savezniceje također bila francuska saveznica. Međutim, britanska vlada je držala da još nije u potpunosti spremna za rat pa je nagovorila Francusku da zajedno s njom [[30. rujna]] 1938. sklopi [[Münchenski sporazum]] kojim je Njemačkoj priznato pravo na Sudete. Ostavljena na cjedilu, čehoslovačka vlada je podlegla njemačkom ultimatumu. Dok suje dio svjetske javnosti ovim događajima bio šokiran i razočaran, veliki dio zapadne javnosti ih je smatrao ispravljanjem versajskih nepravdi te iskorištenom prilikom za postizanje trajnog mira u svijetu.
== Komadanje Čehoslovačke nakon Münchenskog sporazuma ==
NakonSklapanje štoMünchenskog sporazuma dalo je do znanja čehoslovačkoj vladi da neće dobiti nikakvu ozbiljnu pomoć od Francuske i Velike Britanije na koju je računala te su Sudeti prepušteni Njemačkoj. Potom je [[Mađarska]] zatražila reviziju svojih teritorijalnih gubitaka iz [[Trianonski ugovor|Trijanonskog ugovora]] iz 1920. godine pa je, pod Njemačkim pritiskom , tei uz sudjelovanje Italije sklopljen je, 2. studenog 1939. godine sklopljen [[Prvi bečki dogovor]] , kojim je Čehoslovačka prepustilamorala Mađarskoj prepustiti 14.106 km2 svojega teritorija , s 1,34 milijuna stanovnika. ▼
Sklapanje Münchenskog sporazuma i potom njemačko pripojenje Sudeta je Čehoslovačkoj - koja je bila vrlo ozbiljno naoružala svoju vojsku za obranu zemlje od potencijalih napada totalitarnih režima u Njemačkoj i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] i baš u Sudetima sagradila moćni sustav modernih utvrda - da od Velike Britanije, Francuske i drugih zemalja, s kojima je gajila blisko savezništvo, zapravo neće dobiti nikakvu ozbiljnu pomoć.
Tijekom tih pregovora, već je u listopadu 1939. godine vrh Čehoslovačke države pod pritiskom nezadovoljnih Slovaka i Ukrajinaca pristao na uspostavu autonomija u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Karpatska Ukrajina|Karpatskoj Ukrajini]]. Ubrzo je došlo do spora s novoformiranim slovačkim vodstvom , te je središnja vlada [[Emil Hácha|Emila HácheHácha]] u ožujku smijenila [[Jozef Tiso|Jozefa Tisa]], šefa vlade slovačke autonomije. Međutim je Hitler je 13. ožujka 1938. godine podržao Tisa, te je slovački parlament parlament 14. ožujka 1938. godine proglasio nezavisnost [[Republika Slovačka (1939. – 1945.)|Slovačke Republike]] . Istog dana je Hitler pozvao Emila Háchau u Berlin i najavio mu sutrašnji ulazak njemačkih trupa u Češku. S obzirom na to da Velika Britanija i Francuska nisu davali znaka da žele ikako podržati njegovu državu, Hácha je dozvolio njemačku okupaciju Češke bez oružanog otpora; potom je 16. ožujka 1939. godine uspostavljen [[Protektorat Češke i Moravske]] kojim je Njemačka upravljala po svojoj volji. ▼
▲Nakon što je [[Mađarska]] zatražila reviziju svojih teritorijalnih gubitaka iz [[Trianonski ugovor|Trijanonskog ugovora]] iz 1920. godine, pod Njemačkim pritiskom, te uz sudjelovanje Italije sklopljen je 2. studenog 1939. godine [[Prvi bečki dogovor]], kojim je Čehoslovačka prepustila Mađarskoj 14.106 km2 svojega teritorija, s 1,34 milijuna stanovnika.
▲Tijekom tih pregovora, već je u listopadu 1939. godine vrh Čehoslovačke države pod pritiskom nezadovoljnih Slovaka i Ukrajinaca pristao na uspostavu autonomija u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Karpatska Ukrajina|Karpatskoj Ukrajini]]. Ubrzo je došlo do spora s novoformiranim slovačkim vodstvom, te je središnja vlada [[Emil Hácha|Emila Háche]] u ožujku smijenila [[Jozef Tiso|Jozefa Tisa]], šefa vlade slovačke autonomije. Međutim je Hitler 13. ožujka 1938. godine podržao Tisa, te je slovački parlament parlament 14. ožujka 1938. godine nezavisnost [[Republika Slovačka (1939. – 1945.)|Slovačke Republike]].
Istog dana je Hitler pozvao Emila Háchu u Berlin i najavio mu sutrašnji ulazak njemačkih trupa u Češku. S obzirom na to da Velika Britanija i Francuska nisu davali znaka da žele ikako podržati njegovu državu, Hácha je dozvolio njemačku okupaciju, bez oružanog otpora; potom je 16. ožujka 1939. god. uspostavljen [[Protektorat Češke i Moravske]], kojim je Njemačka upravljala po svojoj volji.
Karpatska Ukrajina je proglasila neovisnost kada je to učinila i Slovačka, ali je Mađarska već 16. ožujka proglasila aneksiju tog područja (11.583 km2, 622 tisuće stanovnika) i uz tek mali otpor ga uspjela okupirati do 23. ožujka 1939. Narednih tjedana je u mađarskom vojnom teroru živote ondje izgubilo, kako se smatra, oko 27 tisuća ljudi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ukrinform.ua/rubric-society/2660044-sogodni-80ricca-z-dna-progolosenna-karpatskoi-ukraini.html |title=Danas - 80 godina proglašenja Karpato-Ukrajine |date=12. ožujka 2019. |language=ukrajinski |publisher=Ukrinform |accessdate=12. prosinca 2019.}}</ref>
U isto vrijeme su oružane snage Poljske zauzele Zaolžje, (češki ''Zaolší'', poljski ''Zaozje, "'' - kraj iza rijeke Olše)''"),'' područje sod 801 km2 is 227.399 stanovnika, koje je u to vrijeme u velikoj mjeri bilo nastanjeno etničkim Poljacima i koje je bilo između dva svjetska rata predmet spora između Čehoslovačke i Poljske.
== Raskid ugovora ==
Komadanje Čehoslovačke predstavljalo je šok i poniženje za zapadnezapadnih silesila koje su na gaženje sporazumasavezništva s Čehoslovačkom reagirale garancijom nezavisnosti i teritorijalnog integriteta [[Poljska|Poljske]] i [[Rumunjska|Rumunjske]] - (država za koje se držalo da će predstavljati sljedeće mete njemačkog, odnosnoi mađarskog širenja) ite raskidanjem Münchenskog sporazuma.
U međuvremenu je, koristeći Hitlerov primjer, Mussolinijeva Italija 7. travnja 1939. godine izvršila invaziju i do 12. travnja , iuz tek uz manje borbe , uspostavila vlast u [[Albanija|Albaniji]]. ▼
Nakon što je 1. rujna 1939. godine [[Njemačka invazija Poljske|Njemačka napala Poljsku]], Francuska i Velika Britanija su doista objavile rat Njemačkoj, ali nisu protiv nje ništa ozbiljno poduzele, izuzev uspostave [[Pomorska blokada|pomorske blokade]]. Ipak Velika Britanija će već 2. rujna početi prebacivati svoje vojne snage u Francusku gdje će prije kraja rujna dovesti nešto više od 150 tisuća britanskih vojnika.
▲U međuvremenu je, koristeći Hitlerov primjer, Mussolinijeva Italija 7. travnja 1939. godine izvršila invaziju i do 12. travnja i tek uz manje borbe uspostavila vlast u [[Albanija|Albaniji]].
Nakon što je 1. rujna 1939. godine [[Njemačka invazija Poljske|Njemačka doista napala Poljsku]], Francuska i Velika Britanija su doista objavile rat Njemačkoj - ali nisu protiv nje nisu ništa ozbiljno poduzele, izuzev uspostave [[Pomorska blokada|pomorske blokade]] - Velika Britanija će doduše već 2. rujna početi prebacivati svoje vojne snage u Francusku, gdje će prije kraja rujna biti nešto više od 150 tisuća britanskih vojnika. Sovjetski Savez će se sa svoje strane, nakon što je više godina povodomzbog svojeg podupiranja komunista u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] bio u napetim odnosima s Njemačkom i Italijom, na opće zaprepaštenje, Sovjetski Savez će sklopiti u kolovozu 1939. godine sporazum o nenapadanju s Njemačkom ([[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakt Molotov-Ribbentrop]]), te će se sukladno tajnim protokolima [[Pakttog Ribbentrop-Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]]pakta pridružiti njemačkom napadu na Poljsku i potom na cijeli niz drugih zemalja u tom dijelu Europe.
== Izvori ==
|